Novi problem za Možemovce: Najveća bolnica osnovana je za vrijeme NDH, hoće li mijenjati naziv?

Unatoč brojnim kritikama zbog promjena naziva tih ulica, Možemovci predvođeni Tomislavom Tomaševićem  i Ivanom Kekin odlučni su u brisanju svega što, po njihovu tumačenju, ima veze s ustaškim nasljeđem.

Zagrebački gradonačelnik Tomašević javno je rekao kako će "u četvrtak Skupština Grada Zagreba i formalno odlučivati o promjeni naziva četiri ulica. Mijenjamo nazive po osobama koje su bile povezane s NDH režimom i time se sada bavimo. Još uvijek smo fokusirani na ovo ispravljanje situacije gdje imamo i dalje ulice u gradu Zagrebu koje su nazvane po ustaškim dužnosnicima".

Na dnevnom redu Gradske skupštine je prijedlog da se Ulica Vladimira Arka preimenuje u Ulicu Srećka Lipohara, hrvatskog branitelja, Ulica Antuna Bonifačića u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido, prve hrvatske primadone. Ulica Filipa Lukasa dobiva ime Nade Iveljić, književnice dok bi poznati hrvatski nogometaš i trener Josip Kuže trebao u nazivu ulice zamijeniti Ivana Šarića .

FOTO: Screenshot/Fb

Poglavnik otvorio bolnicu 1942.

U brojnim komentarima na takva preimenovanja svakako treba izdvojiti jedan o kojem Možemo nije raspravljao. Naime, i najveća i najuspješnija hrvatska bolnica KBC Rebro osnovana je za vrijeme NDH. Hoće li tražiti i njezinu promjenu imena?

Podsjetimo, poglavnik Ante Pavelić 1942. dovršio je započetu investiciju iz Kraljevine Jugoslavije i službeno otvorio bolnicu u travnju 1942., na prvu godišnjicu NDH. Gradnja je počela 1936., a NDH je osigurala potrebna financijska sredstva iz Fonda Hrvatskih državnih  željeznica, pa se i bolnica zvala Zakladna bolnica Hrvatskih državnih željeznica na Rebru. Bila je tada najveća u Hrvatskoj i peta po veličini u Europi. Pavelićev režim Hrvatske državne željeznice (HDŽ) koristio je kao  glavnog investitora za mnoge stvari. Primjerice, novcem HDŽ-a izgrađena su i brojna radnička naselja za smještaj hrvatskih radnika. 

U Zagrebu je na djelu ideološki obračun kao 1945.

Partizani strijeljali prvog ravnatelja, poznatog kirurga

Nakon pobjede partizana 1946. ukinuta je Zakladna bolnica i preimenovana u KBC Rebro. Prvog ravnatelja prim. dr. Simeona Šime Cvitanovića strijeljali su partizani  11. studenoga 1945. "zbog suradnje s okupatorom", a mjesto na kojem je pokopan nije poznato (navodno u okolici Fakultetskog dobra u parku Maksimir?).

Možemovci ne žele imenovati ulice po poznatim hrvatskim sportašima

Kako svim bolnicama upravlja država i kako KBC Rebro ima status Nacionalne bolnice, Grad Zagreb ne može promijeniti njezin naziv sve i da poželi.