Ministar potvrdio dramu na zagrebačkom gradilištu: 'Inspekcija je obustavila radove'

Istaknuo je to Bačić u izjavi novinarima u petak nakon sjednice Stručnog savjeta za obnovu na kojoj je predstavio podatke o obnovi za prošlu godinu kao i najnovije podatke s današnjim danom. U vremenskom smislu, na polovici smo vremena u kojem bismo trebali u potpunosti obnoviti sve zgrade oštećene u potresu, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

"Plan je da do polovice 2027. godine sve zamjenske kuće budu izgrađene i useljene, a do kraja 2030. dovršiti obnovu i ostalih zgrada, prije svega višestambenih, koje su i u financijskom i u konstrukcijskom i operativnom smislu zahtjevnije", rekao je. Zadovoljstvo procesom obnove izrazio je i zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekavši da Grad primarno vodi obnovu zgrada javne nabave, a riječ je o 207 projekata od kojih je završeno 187, odnosno ostalo je "20 najkompliciranijih".

Dosad je na obnovu javne i privatne imovine u Hrvatskoj sveukupno utrošeno 3,53 milijardi eura od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijardi eura, a na petrinjski 1,49 milijardi eura. Kod obnove zgrada javne namjene i infrastrukture sredstvima Fonda solidarnosti EU (FSEU) ugovoreno je 1309 projekata ukupne vrijednosti 3,82 milijarde eura od čega iz FSEU 1,003 milijardi eura, a završena su 1103 projekta.

FOTO: Vanesa Pandžić/CROPIX

Podaci o obnovi

U postupku nabave je u ovom trenutku 1246 lokacija koje uključuju 345 višestambenih zgrada (2531 posebna jedinica) i 901 obiteljsku kuću ukupne vrijednosti 88,4 milijuna eura. "S obzirom na obuhvat i veličinu obnove radi se doista o povijesnoj obnovi ne samo Zagreba nego i okolnih županija", rekao je Bačić na sjednici Savjeta.

Kod zgrada stradalih u zagrebačkom potresu obnova je završila na 3812 lokacija (35.742 stambene jedinice), a obnova je aktivna na 766 lokacija od čega se 99 odnosi na projekte FSEU. Kod zgrada stradalih u petrinjskom potresu obnova je završila na 9281 lokacija (13.239 stambene jedinice), a obnova je aktivna na 1135 lokacija od čega se 76 odnosi na projekte FSEU.

Ministar se osvrnuo na obnovu blokova u Zagrebu i Sisku, posebno Malog Vatikana u Zagrebu s obzirom na pisanje medija da je pri radovima došlo do nepoštivanja zakona te da je gradilište zatvoreno, što je Bačić demantirao i objasnio da su zaustavljeni radovi na dijelu krovišta sve dok izvođač radova ne uskladi potrebnu dokumentaciju.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

Mali Vatikan

Projekt Malog Vatikana ima 259 posebnih dijelova s 25 posebnih ulaza i mijenja se oko 70 posto cijelog pokrova pri čemu su problem salonitno-azbestne ploče koje su na tim objektima već više desetljeća, a bit će zamijenjene pločama od eternita. Bačić je istaknuo da je provedeno ispitivanje koncentracije azbestnih čestica u zraku i pričekat će se nalaz postoji li ikakvo onečišćenje zraka.

Prema izvješću nadzornog inženjera, naglasio je, izvođač svaku ploču koju skine, pohranjuju u PVC vreće koje se nakon spuštanja s krova stavljaju u poseban kontejner koji odvozi za to ovlaštena osoba za upravljanje opasnim otpadom. Tako da, što se tiče izvođača, u radovima se poštuje zakon, osim u dijelu u kojem to nije bilo "papirnato pokriveno s odgovarajućim dokumentima, a koji moraju biti na gradilištu", rekao je Bačić, naglasivši da će se inzistirati da se u potpunosti radi sukladno odredbama.

Ni pet godina nakon potresa Zagrepčani se u njoj neće pomoliti: 'Obnova čudnovato dugo traje'

Radi se o Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, potvrđeno je Hini iz Ministarstva iz kojeg objašnjavaju da izvođač treba uvrstiti rad s azbestom u postojeći Plan rada i osigurati dokaze o ispunjavanju potrebnih uvjeta za radnike. Na petu obljetnicu zagrebačkog potresa, 22. ožujka, svoja vrata građanima otvorit će obnovljene zgrade javne namjene na više lokacija u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji.