Korlaet: Postoji prijedlog da se obnova Zagreba financira 100 posto, kao i na Banovini

"Najveći problemi su imovinsko-pravni odnosi i dokazivanje legalnosti. To je posebno komplicirano kod višestambenih objekata gdje je više suvlasnika koji se ne mogu ili ne žele dogovoriti ili nemaju sredstva, a kad govorimo o legalnosti, kuće često nemaju građevinsku dozvolu, to je čest slučaj i na Banovini", rekao je Luka Korlaet te dodao:

"Otkad smo stupili na vlast, nastojimo biti medijator u tom trokutu, mislim da smo u tome donekle uspjeli  i da se komunikacija ponešto poboljšala. Intenzivirali smo odnose s Ministarstvom i Fondom i zatvorili trokut, imamo baš dobru komunikaciju s njima, tražili su pomoć u ljudstvu i prostoru, to smo omogućili",

I vlasnici stanova koji se nalaze u zgradama koje ulaze u kategoriju spomenika kulture, imaju veće troškove: "Konstrukcijska obnova nosi 50 do 60 posto cjelovite obnove, a ostatak se mora pokriti iz drugih sredstava."

"Išli smo od vrata do vrata u 13 gradskih četvrti"

Na pitanje može li sve proći kako treba da se ne dovedemo u situaciju da moramo vraćati europski novac, Korlaet kaže: "Europski novac odnosi se samo na javne zgrade, i to na vraćanje u stanje ispravnosti. Iz Fonda solidarnosti se pokrivaju troškovi ojačanja konstrukcije, to je kompliciran posao prijave. Sve preko toga se financira iz drugih Fondova, recimo oporavka i otpornosti. Privatne zgrade se financiraju iz Fonda za obnovu Damira Vanđelića. Čuli smo prijedloge da bi to trebalo promijeniti i da bi u Zagrebu kao i na Banovini država i lokalna samouprava trebale pokriti 100 posto".

Ističe da su mobilnim timovima izašli ususret građanima koji nisu ispunili prijavu, a imaju na to pravo. "Išli smo od vrata do vrata u 13 gradskih četvrti. Obradili su crvene oznake, sad su prešli na žute, ogroman je posao obavljen. Većina prijava će tako biti odrađena", naglasio je.

Što se tiče rokova, kaže da su različiti: "Kad govorimo o zgradama s kojima smo aplicirali na Fond solidarnosti, imaju obvezu roka 30. svibnja 2022. Nadamo se produžetku, Vlada i radi na prolongiranju tog roka barem na 6 mjeseci, a imamo opravdani razlog – Covid. Što se tiče cjelokupne obnove, Dubrovnik je imao potres 1979. i dan danas se još neki radovi rade, to nije utješno."

Govoreći o građanima koji već godinu i pol dana žive u kontejnerima, Korlaet kaže da se nalaze rješenja: "Locirali smo 76 praznih useljivih gradskih stanova koje ćemo opremiti, a što se tiče ostalog, vidjet ćemo hoće li građani donijeti dio svog namještaja, da se kroz udruge opreme. Razmišljamo o tome kako pomoći."

Mjera roditelj-odgojitelj ogroman udar na gradski proračun

Dotaknuo se i prve sjednice Gradske skupštine nakon ljetne stanke na kojoj su se mogle čuti kritike na račun ukidanja novčane pomoći roditeljima odgojiteljima, ali i na račun zbrinjavanja krupnog otpada.

"Rađena je analiza i jučer na Skupštini je oporba tendenciozno plasirala da nije", istaknuo je Korlaet i dodao: "To je ogroman udar na gradski proračun, s pet milijuna skočilo je na 500 milijuna. To gradski proračun ne može otrpjeti u ovom stanju. Pokazalo se da mjera nije učinkovita kako je bila zamišljena… Ili ćemo redefinirati mjeru ili ukinuti, napravit ćemo sve da budemo na demografskoj, progresivnoj liniji."

Sredstva za učenike, stipendije i besplatni udžbenici nisu se dirali, dodaje.

Kaže i da se radi na rješavanju problema s nedostatkom vrtića u Zagrebu, te da se pripremaju za novi europski natječaj te da bi sve trebalo biti gotovo do kraja mandata.

Odlagalište u Sesvetama privremeno je rješenje

Govoreći o problemu krupnog otpada rekao je:

"Stanujem blizu Jakuševca i znam kakav je to prizor, ali kao što smo rekli, mislimo zatvoriti Jakuševac do kraja mandata, ali to se ne može dogoditi preko noći. Ovo što se sad događa s krupnim otpadom prije svega rezultat je činjenice da je grad izdvajao preizdašna sredstva tvrtkama, i odlučili smo uzeti stvar u svoje ruke, kapacitirati Čistoću, privremeno unajmiti na 75 dana u Sesvetama odlagalište. To je privremeno rješenje, već radimo na novim lokacijama u industrijskoj zoni, daleko od kuća, gdje će se i zbrinjavati i drobiti. Građani ne moraju biti zabrinuti, dajemo sve od sebe".