Josip Pavlović o stanju u Zagrebu: Nevjerojatno je da u 2023. još uvijek ne znamo što ćemo s otpadom!

U intervjuu za Generaciju otkrio je glavne probleme novog sustava odvoza otpada u Zagrebu, zašto je Jakuševac rak rana i sramota Grada, odlazi li sav otpad koji građani razvrstavaju na isto mjesto, kakva je praksa oko zbrinjavanja otpada u Europi te što bi trebalo učiniti da Zagreb ponovno bude čist.

Za početak, predstavite nam Udrugu? Kada i s kojim ciljem je nastala?

Udruga je formalno nastala prije dvije godine, iako smo ranije djelovali kroz druge inicijative na podruju Grada Zagreba i okolice. Cilj nam je od prvog dana, od samog osnivanja, promovirati urbanu ekologiju i smanjiti štetno djelovanje otpada na ljudsko zdravlje.

Naš je zadatak podizanje svijesti u javnosti o temama koje se tiču zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Progovaramo o svim relevantnim temama, pa i onim neugodnim, koje pokazuju da je Republika Hrvatska, nažalost, još uvijek daleko od održivih rješenja u gospodarenju otpadom.

Kako gledate na situaciju s otpadom u Zagrebu? Koji su glavni problemi novog sustava odvoza smeća?

Što se tiče sustava gospodarenja otpada, ukazivali smo da je potpuno neizvedivo to što se uvodi, što se sve pokazalo i u praksi. Nova odluka je dovela do potpunog urušavanja sustava odvoza otpada, a grad je već bio u ozbiljnom problemu, što se vidjelo i po situaciji u Čistoći. Grad je nekakvom sumanutom odlukom koja nije zakonita građanima nametnuo jedan 'PrePaid' protuzakonit sustav odvoza otpada. Čak ni računi koji se izdaju nisu zakoniti i građani ih nemaju obvezu plaćati.

Pokazalo se da je Grad potpuno nepripremljen, da nemaju potrebnu infrastrukturu, već se smeće samo može voziti na Jakuševac. Videći to, građani su miješani komunalni otpad počeli bacati s plastikom i papirom. Sve je palo u vodu. Količina otpada koja se odlaže na Jakuševcu nije bila nikad veća. S druge strane, ulice su prepune smeća koje se ne odvozi dovoljno, grad izgleda sramotno što se tiče otpada.

Je li istina da sav otpad koji građani razvrstavaju, uključujući i biootpad, odlazi na isto odlagalište?

Apsolutno da, sve se odlaže na istom mjesto. Mi smo to snimali s dronom prije godinu dana. Sve se ilegalno odlaže, zbog čega smo i podnijeli prijavu Državnom inspektoratu. Grad nema kompostanu koja je potrebna da bi se kvalitetno rabio biootpad koji se prikuplja na gradskim ulicama pa sve ide na Jakuševac. To dokazuje i smrad koji se širio ulicama grada.

Što se tiče same tužbe, Državni inspektorat je vrlo paušalno i loše odradio svoj posao. Naime, došli su u nadzor kada su se najavili pa su iz Grada imali dovoljno vremena da se pripreme i pokažu da sve funkcionira i da sve radi kako treba. Državni inspektorat je i poprilično odgovoran za ovu situaciju, jer da oni postupaju u u skladu s ovlastima i da se drže zakona Grad ne bi bio u ovoj situaciji.

Koja konkretna rješenja predlažete kako bi Zagreb bio čišći?

Predlažemo ono što se godinama u Zagrebu nije razvijalo jer su postojali veliki otpori. Naime, Grad mora razviti sustav i infrastrukturu- sortirnicu, kompostanu, mehaničko- biološku obradu otpada i slično. Dok to ne bude nećemo uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom. Svugdje u Europi stavlja se fokus kako iskoristiti otpad koji se može reciklirati, dok sve druge sirovine idu za proizvodnju energije. Naravno, kod nas još toga nema.

Poprilično je suludo da godinama u Hrvatskoj postoje otpori prema tim rješenjima. Naime, Hrvatska je jedina zemlja u Europi, uz Maltu, koja nema energane na otpad. Svi idu u tom smjeru, a kod nas vlada besmisleno mišljenje da možemo bez toga. Evo neki dan je gradonačelnik Tomašević najavio veliki zaokret u vezi gospodarenja otpadom i gradnju velikog projekta u Resniku. Rekao je da će se tom području krenuti u gradnju kompostane, a baš je on prije 20 godina stekao slavu boreći se protiv razvoja te infrastrukture jer je navodno ‘nepotrebna i skupa’. Sada pak kaže da će sve raditi na Resniku za znatno veće novce.

Mogu li građani sami mogu poboljšati situaciju s otpadom u Zagrebu i kako?

Mogu, ali to ovisi o svijesti građana. Ne treba na njih previše stavljati odgovornost. Oni će se ponašati u skladu s onime što im je ponuđeno. Ako je građanima obećano da će novim sustavom odvoza otpada biti postavljeno 150 podzemnih spremnika za odlaganje otpada, a zasad ima samo jedan, ako sami vide da se sve odvaja na isti deponij i kada s vremenom shvate da je sav njihov trud uzaludan, ići će linijom manjeg otpora.

Smatram da im prvenstveno Grad mora omogućiti kvalitetnu infrastrukturu, a onda krenuti u edukaciju građana i podizanje javne svijesti. No bez tog osnovnog koraka mogu se građani truditi, no ne mogu napraviti nikakav iskorak.

Koja je vaša poruka vladajućima?

Želim im poručiti da se drže onoga što su obećali i da se drže one teme zbog koje su i došli na vlast, a to je uspostava kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom. Da prestanu s ideološkim idejama koja očito ne funkcioniraju, da vide kako se u svijetu stvari rješavaju, da rade nešto u smjeru zatvaranja deponija Jakuševac koji je rak rana Grada Zagreba i najveća sramota te ima štetan učinak na zdravlje građana te da nešto naprave po tom pitanju. Danas se pokazalo se da je sve ono što nam je Tomašević dosad pričao o gospodarenju otpadom bila laž i marketing, a predstavljao se kao stručna osoba.

Kako je u drugim europskim gradovima riješeno pitanje zabrinjavanja otpada? Kako biste voljeli da Zagreb izgleda u budućnosti?

Što se tiče otpada, to je jednostavno – Grad Zagreb ne može direktno precrtati neka rješenja iz Europe, ali ih mora skrojiti prema vlastitim potrebama. Što se tiče Zagreba, volio bih da se riješi taj prometni kaos, da se unaprijedi i elektrificira javni gradski prijevoz, da se izbace fosilna goriva u javnom prijevozu koji bi trebao bolje funkcionirati. Volio bih da Grad više brine o parkovima i zelenim površinama te da je kvalitetnije zamišljen njihov sadržaj. Primjerice, da se Park prirode Medvednica iskoristi i stavi u funkciju građana, a trenutačno se pretvara u veliko divlje odlagalište gdje nesavjesni građani odlažu smeće.

Dakle, ima još puno mjesta za napredak. Treba se ugledati na kvalitetne primjere izvana i početi ih implementirati. U Hrvatskoj prevladava negativno mišljenje o energanama na otpad, stoga ne čudi da trenutno nemamo niti jednu jedinu. Stanje u Hrvatskoj je takvo da kasnimo najmanje desetak godina za ostatkom Europe. Poanta je da otpad ne smije završavati kao smeće na zelenim površinama. Zagreb je prepun smeća, neuređen i zapušten. Kada riješimo taj problem onda na red dolazi implementacija drugih kvalitetnih rješenja poput parkova za djecu po kvartovima. Nevjerojatno je da mi u 2023. godini još uvijek ne znamo što ćemo s otpadom!

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.