Izgubili spor: Grad Zagreb kriv jer je srna pala s krova zgrade i razbila auto

Ovaj krajnje neobičan slučaj dogodio se  24. ožujka 2018. u Ulici Ivana Kukuljevića nasuprot kućnog broja 5. Došavši do auta vlasnik automobila naišao je na očevid u tijeku zbog "pada divljači (srne) s krova na njegovo vozilo", kako piše u presudi. Srna je uginula na licu mjesta, a suprotstavljene stranke otada su bile u zakonskoj bitci.

Tužitelj i tuženik

S obzirom na to da se nesreća dogodila na gradskom prostoru, Euroherc osiguranje tužilo je Grad Zagreb. U tužbi su naveli kako je riječ o šteti od divljači kao "opasne stvari" koju Grad ima obvezu zbrinuti i zaštititi te kako bi se spriječio nastanak štete. Grad se branio time da ni srna ni zgrada, s koje je srna pala nisu u njihovom vlasništvu te da je riječ o nepredvidivom uzroku, odnosno višoj sili.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Grad Zagreb je tumačio kako oni nisu vlasnici ni srne, a ni zgrade s krova koje je srna pala na vozilo te da je riječ o nepredvidivom uzroku, odnosno višoj sili. Nevinost su pokušali dokazati i Programom zaštite divljači za Grad Zagreb. Rekli su kako Park prirode Medvednica ima zaseban program i na tom području nije dopušteno ustanovljenje lovišta te da sedam revira provodi zaštitu divljači, a najbliže mjestu događaju je područje Lovačkog društva "Sljeme-Gračani".

Spor u kojem  se  pozivalo na odredbe pravilnika, programa te čak pet zakona pa i na Ustav.

Tužitelji su napravili dobru pripremu te su tvrdili kako zaštita divljači na gradskom području proizlazi iz Zakona o zaštiti prirode, Zakona o veterinarstvu, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno gospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. Svoju tužbu potkrijepili su činjenicom da divljač ne bi došla do samog središta Zagreba da je program ispravno napravljen i da se provodi.

Odgovornost nije samo objektivna već i kulpozna (po kriteriju krivnje) jer je divljač prestrašena gradskim prilikama zbog prometa, buke, ljudi, zvukova, gradske svjetlosti, pobjegla ili skočila na krov nekretnine jer Grad nije provodio zaštitu i zbrinjavanje divljači, iako je to njihova zakonska, komunalna i programska obveza. Tužitelj se također pozvao i na ustavnu odredbu prema kojoj je očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, a Grad Zagreb nije zaštitio divljač kao prirodno bogatstvo, niti ljude i njihovu imovinu. U sudskom sporu stranke su pozivale na odredbe pravilnika, programa, čak pet zakona pa i na Ustav.

Nepravomoćna presuda

Sutkinja je nakon analize propisa primijetila da Euroherc nije naveo koje je to mjere za zaštitu divljači Grad Zagreb propustio poduzeti, a koje su u uzročnoj vezi s nastalom štetom.  Kod odgovornosti po principu krivnje, onaj tko prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Zaključno tome je na tužitelju teret dokazivanja činjenice da je tuženik skrivio određenu štetu svojim postupanjem (činjenjem) ili propuštanjem (nečinjenjem). Prema tome, Euroherc je trebao dokazati da je Grad Zagreb nekom radnjom ili propustom uzrokovao štetu, a sutkinja je prosudila kako u tome nisu uspjeli, prenosi Večernji list.

Suprotno stavu Grada Zagreba, sutkinja je obrazložila da divljač u pokretu predstavlja opasnu stvar i po tom je pitanju sudska praksa zauzela taj stav u brojnim odlukama. Od opasne stvari potječe povećana opasnost štete za okolinu pa se odgovara bez obzira na krivnju. 
Odgovornost je moguće izbjeći samo ako se dokaže da opasna stvar nije uzrok štete. A odgovornost je na vlasniku te stvari, a kad je riječ o opasnoj djelatnosti, na onome tko se njome bavi.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Grad Zagreb provodi zaštitu divljači na području Parka prirode Medvednica, gdje je zabranjeno ustanovljenje lovišta. A to što se pozivaju na ugovorni odnos s revirima ne utječe na njihovu odgovornost već može biti temelj regresne odgovornosti revira od kojeg Grad može tražiti naknadu ustanovi li se da je odgovornost Grada u izravnoj uzročnoj vezi s nepridržavanjem ugovornih obveza revira

Rusak: Tomašević ne snosi odgovornost za svoje nezakonite poteze

Za navedenu parnicu nije bitno jer Grad Zagreb provodi zaštitu divljači i stoga se smatra njezinim imateljem (vlasnikom), a iz toga proizlazi i odgovornost za naknadu štete od te opasne stvari.

O višoj sili nije bilo govora jer je Grad znao za mogućnost migracije divljači s Medvednice prema naseljenom gradskom području "pa se stoga ni na koji način ne može smatrati da je dolazak srne na krov stambene zgrade, na koji je srna lako skočila s obzirom na svoje prirodne osobine i s obzirom na konfiguraciju terena, a s kojeg krova je potom (od)skočila (pala), na vozilo osiguranika tužitelja, viša sila, odnosno događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti", obrazložila je sutkinja Hinje nepravomoćnu presudu.