Istražili smo zašto Možemo i Tomašević podcjenjuju zagrebačke sportske legende: 'Nisu bili podobni'

S druge strane, cijelo vrijeme na zagrebačkom Jarunu ostaje ulica Vlade Ranogajca, koji nije u povijest ušao niti kao izniman nogometaš niti kao sportski djelatnik, već kao sudac Vojnog suda Komande grada Zagreba koji je 1945. godine izrekao velik broj smrtnih osuda, kojima su", ističe Trpimir Goluža (Most), zastupnik u Skupštini Grada Zagreba, "najčešće bez ikakva obrazloženja (doslovno: bez obrazloženja), likvidirani ne samo ustaše i domobrani nego i civili, starci i žene kojima je jedina krivica bila da nisu bili zagovornici obnove Jugoslavije i uspostave komunističke diktature". Ranogajec je osoba koja je u poslijeratnim godinama potpisala stotine naloga za strijeljanje, nakon kojih bi obitelji dobile tek obavijest na komadiću papira. Neke od smrtnih presuda koje je izrekao su one  Germogenu Maksimovu, patrijarhu Hrvatske pravoslavne crkve; Kerubinu Šegviću, svećeniku i znanstveniku; Radoslavu Glavašu, franjevcu, profesoru i piscu te mnogim drugima. No zagrebačka gradska vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem u Ranogajcu vidi sportskog djelatnika, što je bio istina kasnije - predsjednik nogometnog saveza od 1953. do 1957., ali isto tako ne zamjera mu radikalni obračun s komunističkim protivnicima i civilima nakon 1945.

To, međutim, nije kraj promjenama. Međutim, procedura promjene naziva ulica podrazumijeva da se prijedlog prvo uvrsti u Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine za područje Grada Zagreba, te potom Gradska skupština nove ulice i trgove naziva nekim od tih imena.

Provjerili smo kakvi se sve prijedlozi tamo nalaze i ostali zatečeni što nema prijedloga da se neka ulica u Zagrebu nazove imenima legendarnim hrvatskim automobilistima - braći Regvart i braći Kralj.

FOTO: Screenshot/Fb/Povijest automobilizma

Urbane legende purgerskog duha

Zagrebačke urbane legende Ivan i Božo Kralj, slijedili su sportski put oca Ivice Kralja koji je poginuo na utrci vozeći motor s prikolicom. Drago i Branko Regvart bili su nećaci Ivice Kralja i istinske moto legende Zagreba. Svi, od prije nekoliko godina pokojni, su potekli sa zagrebačke Trešnjevke i poznate auto-moto radionice na Novoj cesti. Vozili su tada popularne 'alfe', 'fieste', 'zastave', 'jugiće' i 'abarthe 850'.

Međutim, šira javnost za njih gotovo da i ne zna, dok istodobno svi znaju za Gorana Štroka, koji je bio u milosti jugoslavenskog režima, jer mu je otac bio general JNA. Braća Regvart i braća Kralj bili su pak simbol građanskog, purgerskog, Zagreba i ne postoji niti jedan razlog zašto neka ulica ne bi nosila njihovo ime.

Prisjetili smo se poznatih

O ovoj temi razgovarali smo sa Zlatkom Grotićem iz Zagrebačkog automobilističkog saveza, koji ističe kako je to vrlo dobra ideja. Inače, ZAS je osnovan 1992., kao zajednička strukovna udruga sportskih automobilista i motociklista Grada Zagreba pod imenom Savez auto i moto sportova Zagreba s ciljem da u obitelj zagrebačkog sporta okupi što veći broj klubova auto, moto i karting športa, nastalih nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i formiranja Hrvatskog auto-moto sportskog saveza.

ZAS djeluje kao jedinstvena gradska sportska udruga zagrebačkog automobilističkog i karting sporta u koju su udruženi: auto i karting klubovi s područja Grada Zagreba, registrirani za bavljenjeautomobilističkim i karting sportom. Trener-instruktor Grotić rekao je kako o tom pitanju u savezu još nisu razmišljali, ali da je prijedlog vrlo interesantan i sam dopunio listu poznatih  auto-moto legendi s područja grada Zagreba, a riječ je o Đaniju Šverku, Dubravku Smiljaniću, Damiru Wiesneru, Robertu Langu, Ivanu Rojtiniću, Damiru Štimcu...

Hrvatska ostala bez popularnog sportskog natjecanja: Razlog je nevjerojatna greška

Ovom priikom prisjetili smo se i Wiesnera, koji je vladao stazama osamdesetih godina, nakon čega je postao jedan od najuspješnijih poslovnih ljudi u Italiji. Iz ljubavi prema automobilizmu još je ponekad rekreativno vozio utrke. Wiesner je poginuo 1995. godine na kružnoj utrci u Dubrovniku. "Dubrovnik je bio grad koji je volio. Neke utrke nije vozio, ali je uvijek rado dolazio u Grad. Tužan sam što se to baš ovdje dogodilo", kazao je Niko Pulić tada.

* Tekst je izvorno objavljen na portalu Direktno 22. prosinca 2024. godine