Hoće li iz srca Zagreba nestati simbol prošlog vremena: 'Mogli bi se ugledati na Pariz'

U Ilici na broju četiri na mjestu današnje Name veletržac Teodor Demeter izgradio je jednokatnicu, u kojoj je bila svratište "K caru austrijanskomu", koje je otvoreno 1837. godine. Kasnije je svratištu nadograđen drugi kat i preimenovan je u "Hotel k caru austrijanskomu", dok je na broju šest u Ilici bilo svratište "K Ugarskoj kruni", kasnije Hotel Grand. Carl Kastner i Herman Öhler adaptirali su "Hotel k caru austrijanskomu" u svoju trgovačku kuću "Kastner i Öhler" i 1929. godine otkupili čitavu zgradu.

Prema projektu Ignjata Fischera hotel je preuređen 1915. u modernu robnu kuću, ali najveće promjene su bile 1928. godine, kada su prema projektu Alfreda Kellera iz 1926. nadograđeni treći i četvrti kat i pročelje je dobilo izgled sličan današnjem, u stilu art-décoa. Znači u svojoj je povijesti ova lokacija najviše bila robna kuća, a kratko i svratište odnosno hotel. U jednoj raspravi na Facebooku Darko Šimičić, voditelj programskih aktivnosti Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu predložio je skroz novu svrhu, da Nama u Ilici postane muzej, odjel 20. stoljeća Muzeja za umjetnost i obrt.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

'Nama je kulturno dobro'

Danas, kada se sva trgovačka aktivnost pomiče prema rubovima grada, a život se podređuje automobilskom prometu, više je nego ikad, smatra Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti, potrebno inzistirati da preostale Name, i ona u u Ilici i ona na Kvatriću, ostanu u centru u svojoj funkciji robnih kuća, kao kulturno dobro i znak prošlog vremena – i međuratnog i poslijeratnog – u kojem se gradio Zagreb. "Veliki izlozi Name u Ilici mogli bi biti mjesta duhovitih aranžerskih instalacija poput mnogih izloga u pariškoj ulici Rivoli", rekao je Gavrilović.

"S obzirom da u Zagrebu postoji Škola za primijenjenu umjetnost, ovi izlozi bi mogli biti praktična platforma učenicima aranžerstva i scenografije. Također, to bi mogla biti robna kuća koja bi nudila proizvode malih hrvatskih proizvođača, koji su često pristupačnijih cijena, ali su većini građana teže dostupni zbog slabije distribucijske mreže", kaže Feđa. Arhitekt Krešimir Rogina rekao je da se "Nami na Ilici ne bi smjela mijenjati namjena, kuća je upravo za tu namjenu građena".

Stižu loše vijesti iz Europe za Hrvatsku: Ovo bi nas moglo jako pogoditi

"Slični objekti u inozemstvu kao što su Kastner i Öhler, Galleries Lafayette, Harrods, GUM, svi te robne kuće u gradovima u kojima se nalaze, dodaje Rogina, drže, tako da tu namjenu treba sačuvati i u središtu Zagreba, da se ne uništi još jedna tradicija", dodao je Rogina. Arhitektica Dinka Pavelić, smatra kako, Graz ima Kastner i Öhler, Amsterdam i Rotterdam De Bijenkorf, a Zagreb Namu na Trgu. "U Nami bi trebala i ostati robna kuća s ponudom gotovo od igle do lokomotive i naglašava da je potrebno zaštiti namjenu robne kuće na tom mjestu", naglasila je Pavelić.