FOTO Zavirili smo u kontejnere: Sve je manje plavih vrećica, sve je jasnije da Tomaševićev model nije uspio

Na nekim komunalnim računima koji su pristigli u sandučiće Zagrepčana početkom ožujka, pojavili su se i poveći iznosi jer su im se uračunale kazne zbog nekorištenja plavih vrećica u koje se, prema novoj odluci iz listopada, treba odlagati mješoviti otpad. 

Kazne za pravne osobe za nepravilno odvajanje otpada mogu iznositi 40, 50, 80 ili 130 eura i s njima se krenulo već na računima za veljaču, dok su će se kućanstva penalizirati s minimalnih 20 i maksimalnih 65 eura.

Tako smo u proteklom razdoblju gledali i čitali o tome kako zagrebački "CSI odred" kopa po smeću i traži dokaz tko je vlasnik vrećice u kojoj je nepropisno odložen otpad, a paralelno s time, redari su otvoreno objašnjavali svoju metodologiju u traženju prekršitelja i tako "educirali" građane na što da pripaze kako ih ne bi "ulovili" u prekršaju.

Tomaševićeva ideja kako građane natjerati da kupuju plave vrećice je propala

Pri tom su se u najvećem broju slučajeva spominjali računi iz kojih je evidentno o kome je riječ. Za pretpostaviti je da će i građani tijekom vremena postati inteligentniji i opreznije nepropisno odlagati svoj otpad kako ne bi bilo moguće saznati o kome je riječ. Ili će jednostavno i dalje ignorirati tu stavku na računu kao što je uostalom već sada problem s primjerice zajedničkom pričuvom zbog čega pojedine zgrade, odnosno ulazi, gomilaju dugove, što Holding, koji po tom pitanju ništa ne čini, očito ne brine. Drugim riječima rečeno, ideja gradonačelnika Tomislava Tomaševića o tome kako građane natjerati da svoje smeće bacaju u plave vrećice jednostavno nije zaživjela, a ni neće nego je već sada propala. Evo i zašto.

Primjerice, "po procjenama, u cijelom gradu sad već 80 posto ljudi odvaja otpad, dok ih 20 posto to za sada ne čini, što pokazuje da velika većina građana želi promjenu i poštuje pravila dok za one koji to ne čine postoje kazne", istaknuli su iz Zagrebačkog holdinga nakon što su pozvali medije da s petka na subotu idu u noćnu ophodnju s radnicima Čistoće.

Međutim, Holding ne govori o tome koliko građana odvaja, odnosno ne odvaja otpad u plavim vrećicama, već se hvale podacima koliko je više odvojenog otpada.

Sve se češće, stoga, među građanima može čuti da uredno kupuju plave vrećice, a kaosu s otpadom i dalje svjedoče svakodnevno. Kontejneri se nalaze i dalje gotovo na svakom ćošku, pretrpanost plavih i žutih kontejnera je i dalje evidentna, a dodatno se može primijetiti da je u kontejnerima za mješoviti otpad sve manje - plavih vrećica. Pa se građani s pravom pitaju: jesam li ja idiot što kupujem plave vrećice?

U kontejnerima plastična ambalaža, kartoni i granje

Sve je više rasutog otpada, potrganih vrećica u svim bojama, ali i ostalog otpada kojeg su građani uredno mogli odložiti u za to predviđeni kontejner, ali nisu. Ambalaža, papir, karton pa čak i granje zatekli smo u kontejnerima koje smo otvorili u jednoj gradskoj četvrti. Sasvim je jasno, stoga, da je splasnuo onaj prvi entuzijazam koji se između ostalog mogao vidjeti i po rasprodanim plavim vrećicama u trgovinama netom prije početka primjene odluke, a i tada su kontejneri puno više obilovali plavim vrećicama, što sada, pola godine nakon početka primjene Odluke, više nije slučaj.

Podsjetimo, moguće je kupiti tri vrste plavih vrećica ovisno o njihovoj zapremini, a sva tri paketa sadrže po 10 vrećica. Tako jedna vrećica od 10 l košta 0,26 eura, ona od 20 l 0,53 eura, a ona najveće zapremine od 40 l jedan euro i šest centi. Po novom modelu, kupovanje plavih vrećica uređeno je kao varijabilni trošak odvoza otpada, a cijena koju će građani pritom platiti ovisi o tome koliko odvajaju otpada. Onaj fiksni dio, građanima i dalje pristiže na računu te iznosi 5,97 eura.

Milijunska ulaganja

Paralelno s novim načinom odvoza otpada, Odlukom je uređeno da se svi kontejneri za mješoviti otpad moraju naći pod ključem, a onima koji nemaju kamo sa svojim kontejnerom, naloženo je da sagrade boks prema tipskim rješenjima objavljenima na stranicama Holdinga, a čija izgradnja, ovisno o izvođaču i veličini, košta između 20 do 30 tisuća kuna, prema pisanjima medija krajem prošle godine, ali i prije uvođenja eura.

U centru Zagreba pak, planiraju se izgraditi podzemni spremnici, a njih će, za razliku bokseva koje financiraju sami suvlasnici zgrada, financirati sam Grad. Postavlja se dakle pitanje, ne samo jesu li plave vrećice same po sebi promašeni projekt, već je upitna cjelokupna odluka temeljena na milijunskim ulaganjima, kako Holdinga, tako i samih građana.

Stoga smo Holdingu poslali upit te ih tražili za informaciju koliko je financijskih sredstava Holding do sada uložio u postavljanje infrastrukture za provođenje Odluke (troškovi podzemnih spremnika, odobrenja za boksove, proizvodnje novih vrećica itd.)? Koliko je do sada uloženo u podzemne spremnike u centru Grada i koliko njih se trenutno gradi?

Koliko je do sada izdano odobrenja suvlasnicima stanova za izgradnju boksova, a koliko ih je izgrađeno? Zanimalo nas je raspolaže li Holding podacima koliko je izgradnja boksova do sada koštala.

Grad i Holding šute

Pitali smo ih i jesu li primijetili u zadnje vrijeme da u kontejnerima ima manje plavih vrećica, s obzirom na to da nam se javljaju građani da su plave vrećice sve manje zastupljene u komunalnom otpadu, u što smo se i sami mogli uvjeriti. Zanimalo nas je i koliko je kazni do sada izdano, odnosno plaćeno. Odgovor do zaključenja teksta nismo dobili.

Upit smo poslali i Gradu koji podjednako šuti i ne podastire transparentno financijske pokazatelje. Pitali smo ih koliko je financijskih sredstava Grad do sada uložio u postavljanje infrastrukture za provođenje Odluke o novom načinu prikupljanja otpada, uključujući izgradnju podzemnih spremnika, odobrenja za boksove, proizvodnja novih vrećica i slično. Ni oni nam nisu odgovorili.

Zašto Grad i Holding skrivaju podatke koliko je do sada koštala ova, čini se, u potpunosti već sada propala investicija, možemo samo nagađati, ali činjenica je da Grad ne može početi s propisivanjem kolektivnih kazni jer će se teško ili nikako moći utvrditi tko je taj koji u zajedničkom spremniku ne koristi plave vrećice s jedne strane, a s druge, takav potez će rezultirati zatrpavanjem sudova jer je jasno već sada da nikome ne pada na pamet novčano odgovarati za nešto što nije napravio. U konačnici, slučaj ZagrebParkinga koji je godinama naplaćivao ugovorne kazne, pao je 2009. na Ustavnom sudu te ćete danas, ako ne platite kartu, ispod brisača dobiti račun za parkiranje od 24 sata.

I sada ponovno Hodling isisuje ugovorne kažne.

Taj primjer dovoljno pokazuje da krajnja mjera kojoj mogu pristupiti iz Holdinga kako bi građane natjerali da otpad odvajaju po propisu, i nije možda najsretnija. Ostaje pitanje kakav scenarij ćemo gledati uskoro: ili će se Grad po pitanju zelenih politika konačno maknuti od plavih vrećica i početi razmišljati i o pratećoj infrastrukturi ili će se plave vrećice sve manje i manje kupovati.