FOTO Paljenjem prve svijeće započeo 'Advent u Zagrebu'

Prvu svijeću zapalio je gradonačelnik na vijencu oko Manduševca uz nastup kulturno-umjetničkih društava koji su u narodnim nošnjama i uz božićne pjesme otvorili adventska događanja ususret Božiću.

Oko Manduševca okupilo se mnoštvo Zagrepčana i turista, a s oduševljenjem je pozdravljen trenutak paljenja adventskih svjećica na središnjem zagrebačkom trgu.

Nakon što je zapaljena prva adventska svijeća, predsjednica Republike otvorila je i Božićnu bajku, lokaciju s bajkovitim kućicama na Trgu Bana Jelačića s  božićnom   gastronomskom ponudom i glazbenim božićnim hitovima.

Advent u Zagrebu tri puta za redom europski pobjednik natjecanja European Best Christmas Destination

Na večerašnjem otvorenju  zagrebačkog adventa bili su i izaslanik predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, ministar turizma Gari Cappelli i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić.

"Svečano proglašavam Božićnu bajku otvorenom. Neka krene padat' snijeg!", rekla je predsjednica nakon čega su se pahulje umjetnog snijega zavijorile iznad adventskih kućica uz oduševljenje brojnih turista. 

Predsjednica je također pozvala Zagrepčane i njihove goste da posjete 'Advent na Prekrižju', gdje je njezin ured po drugi put uoči Božića otvorio vrata kompleksa na Pantovčaku.

U subotu navečer svečano je  otvoren i Ledeni park na Trgu kralja Tomislava, najveće klizalište na otvorenom u ovom dijelu Europe.

Advent u Zagrebu tri puta za redom bio je europski pobjednik natjecanja European Best Christmas Destination. Riječ je o jednoj od najvažnijih turističko-kulturnih  manifestacija za zagrebački i hrvatski turizam, koja bogatim programom želi stvoriti što ljepši predblagdanski ugođaj.

Deveti po redu Advent u Zagrebu trajat će od 1. prosinca do 6. siječnja 2019., a tradicionalno počinje paljenjem prve adventske svijeće na vijencu oko Manduševca na Trgu bana Jelačića.

Izložba "Krakovskih jaslica" na Zrinjevcu

U sklopu Adventa u Zagrebu tijekom prosinca na Zrinjevcu će biti postavljena jedinstvena izložba  fotografija "Krakovske jaslice", koju su pripremili Povijesni muzej grada Krakova i Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu, priopćeno je u subotu iz Veleposlanstva.

Krakovske jaslice od 29. studenoga ove godine upisane su na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a od danas se mogu razgledati u Zagrebu.

 Fenomen "Krakovskih jaslica' rodio se u nekadašnjoj prijestolnici Poljske i gradu s bogatom tradicijom i mnoštvom spomenika, Krakovu, i nigdje na svijetu ne nastaju tako neobične građevine u spomen Kristova rođenja, ističu iz poljskog Veleposlanstva.

Svojom arhitekturom jaslice su preuzele bogatstvo i raznovrstnost stilova krakovskih spomenika arhitekture. U 19. stoljeću "Krakovske jaslice" dostigle su svoj umjetnički najzreliji oblik: uska građevina s tornjevima i s karakterističnim spojem raznovrsnih elemenata povijesne arhitekture grada, preuzetih iż različitih stilskih razdoblja.

Iz poljskog Veleposlanstva pozivaju Zagrebčane i njihove goste da dođu na Zrinjevac i pogledaju izložbu. Također najavljuju da će na Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku izložba fotografija „Krakovskih jaslica“ biti postavljena od 5. prosinca do 7. siječnja 2019.

Običaj posebnog ovjekovječivanja Isusova rođenja uveo sveti Franjo Asiški u 13. st.

Običaj posebnog ovjekovječivanja Isusova rođenja uveo je sv. Franjo Asiški koji je 1223. godine u Grecciu prvi napravio jasle te ih postavio u špilji pokraj živih životinja. Od tog su trenutka franjevci počeli širiti kult jaslica, postavljajući ih u crkve diljem Europe, a kasnije po cijelom svijetu.

Od 17. stoljeća nepomičnim figuricama pridružile su se pomične figurice, što je označilo početak živih jaslica. Božićne predstave koje prikazuju Isusovo rođenje svoj su procvat doživjele u 17. i 18. stoljeću.

Mobilne jaslice, tzv. betlejemki, bile su poznate u poljskim gradovima od 18. stoljeća. S vremenom su postajale sve sofisticiranije, mijenjajući svoj izgled. Svoj su puni razvoj dosegle kao "Krakovske jaslice".

Na prijelomu 18. i 19. stoljeća nastao je novi tip jaslica, prilagođen novim uvjetima njihova postojanja – predstavama izvan crkve, na ulici i u kućama. Najvažniju ulogu preuzela je sama arhitektura jaslica. Bogatstvo i raznovrstnost stilova krakovskih spomenika arhitekture pružali su izrađivačima neiscrpan izvor inspiracije.

U 19. stoljeću krakovske su jaslice dostigle svoj umjetnički najzreliji oblik: uska građevina s tornjevima i s karakterističnim spojem raznovrsnih elemenata povijesne arhitekture grada, preuzetih iz različitih stilskih razdoblja.

Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata jaslice su gotovo nestale s krakovskih ulica. Industrijski muzej u Krakovu obnovio je 1923. g. tradiciju uprizorenja Božićnih predstava, što je doprinijelo ponovnom procvatu jaslica. No, bile su skromnije i umjetnički jednostavnije.

Kako bi spriječio nestanak jaslica dr. Jerzy Dobrzycki, uz potporu mjesnih vlasti, pokrenuo je 1937. g. natječaj za najljepše "Krakovske jaslice". Organizaciju natječaja preuzeo je Povijesni muzej grada Krakova sa sjedištem na Glavnom trgu.

Za prve natječaje prijavljivane su jednostavne konstrukcije od kartona ili drveta, oblijepljene šarenim papirom te jednostavno ukrašene. U njih su postavljane tanke papirnate figurice i bile su osvjetljivane svijećama (što je danas zabranjeno).

Likove u jaslicama danas čine trodimenzionalne figurice napravljene od drveta, gipsa, gline ili plastike, te odjevene u prekrasne, šarene kostime. U svim "Krakovskim jaslicama"mogu se pronaći patriotski elementi: bijeli orao – poljski grb – i bijelo-crvene zastave.

Često se pojavljuje i grb grada Krakova: zid s trima tornjevima i orlom na ulaznim vratima. Tradicija izrade "Krakovskih jaslica", urezana u krakovski pejzaž sa svojom originalnom formom, ispunjena iznimnim vjerskim, umjetničkim, patriotskim i povijesnim vrijednostima, uistinu zaslužuje biti sačuvana za buduće naraštaje i predstavljena širokoj javnosti, u Poljskoj i izvan nje, ističu iz poljskog Veleposlanstva.

Upravo je Povijesni muzej grada Krakova preuzeo na sebe dužnost njegovanja ove tradicije koju ostvaruje organiziranjem godišnjeg natječaja kao i mnogobrojnih izložbi jaslica.