VIDEO/FOTO Nekolicina prosvjednika na Trgu razvukla transparente o 'ratnim zločinima u Oluji', no nisu sjeli sugrađanima: 'Četnička bando'

Iza akcije stajali su Centar za žene žrtve rata – ROSA (Zagreb), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Inicijativa mladih za ljudska prava (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK (Sarajevo) te Ženska mreža Hrvatske.

"Zločini u Oluji su odgovornost svih nas", "Odajmo počast svim žrtvama" te "Nacionalizam ubija" bile su poruke koje je desetak prosvjednika nosalo na svojim transparentima, a koje baš i nisu svim sjele prolaznicima na zagrebačkom trgu. 

Neki od prisutnih dometnuli su da su plaćenici, a spominjali su im i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Jedan stariji muškarac prigovara okupljenima i govori da su plaćeni, spominje i Vučića. Došao je još jedan muškarac koji viče: "Ajmo, prosvjed završen." "Nije ih sram? Ispred bana se došli prsit", govori muškarac. "Gdje toga ima?" govori. 

Za vrijeme polusatne akcije, koju je sa strane nadzirala policija, dio građana je prosvjedovao protiv aktivista - neki su slikali transparente i razgovarali s aktivistima, neki  izražavali negodovanje, vadili protutransparente te aktiviste psovali, vrijeđali i nazivali ih "četničkom bandom". 

Ponovno se vratio muškarac koji je prvi negodovao. "Provocirate cijeli hrvatski narod", govori okupljenima. 

Stavovi Udruga

Na kraju Antiratnog skupa dvije su sudionice pred novinarima, uz dovikivanje nekoliko muškaraca, kazale:

"Neshvatljivo nam je neodgovorno ponašanje hrvatskih političara prema suočavanju s prošlošću. Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama zločina, prema ljudima koji su ubijeni", rekla je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata po završetku akcije.

"Suprotstavljamo se državnom poricanju činjenica te ukazujemo i upozoravamo na to da su ubijeni naši sugrađani srpskog etniciteta, njihova je imovina pokradena i uništavana, članovi njihovih obitelji su protjerani, a povratak im je de facto desetljećima onemogućen", kaže Pamuković.

Društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti. Protesti i incidenti pokazuju da je naše društvo i dalje podijeljeno, dodala je.

Ana Gvozdić iz Inicijative mladih smatra da to što se mnogi protive njihovoj akciji pokazuje koliko je javnost slabo upoznata sa zločinima koji su počinjeni protiv civila, a oni upozoravaju upravo na taj problem i od institucija zahtijevaju da žrtvama i društvu omoguće pravo na istinu i pravdu.

Smatraju kako suočavanje s "Olujom" treba biti put pomirenja i razumijevanja, a sve dok se ne suočimo s ratnim zločinima u "Oluji" nemamo pravo upirati prste u druge.

Prema procjenama udruga, tijekom i nakon "Oluje" ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća, a Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njezinih građana, čiji je povratak godinama bio sustavno otežavan i onemogućavan.