na dan grada

Državni arhiv u Zagrebu proslavio 110. rođendan bogatim programom

Autor

Direktno.hr

Državni arhiv u Zagrebu proslavio je u srijedu 110. rođendan bogatim programom - predstavljanjem knjige, dodjelom nagrada učenicima i prikazivanjem arhivskih filmova o gradu slavljeniku i time se uključio u obilježavanje Dana grada Zagreba.

31.05.2017. u 18:23
Ispiši članak

Ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu dr. Živana Heđbeli podsjetila je kako, uz 110. rođendan, Državni arhiv u Zagrebu obilježava i sedam desetljeća obitavanja na istoj adresi - u gornjogradskoj palači Erdödy-Drašković.  

Kako je istaknula Heđbeli, ova proslava dio je niza događanja koja će tijekom ove godine javnosti približiti djelatnost toga arhiva. Objasnila je da je riječ o arhivu koji ima ogromnu građu upravo o djelatnosti grada Zagreba pa je i središnja proslava njegove 110. obljetnice i povezana s Danom grada Zagreba. 

Državni arhiv u Zagrebu uvodi i 'nove tradicije', posvjedočila je ravnateljica i rekla kako je jedna od njih suradnja s mladim zagrebačkim kiparima pa je tako Arhivu ove godine svoje radove pod nazivom "Poezija prirode" posudila i izložila mlada kiparica Ida Blažičko, dvostruka doktorica kiparstva. 

Knjiga o radu Narodnog odbora grada Zagreba od 1945. do 1963. 

Viši arhivist u Državnom arhivu u Zagrebu Damir Validžić uglavnom radi na arhivskim fondovima gradske uprave nakon Drugoga svjetskog rata i autor je publikacije "Narodni odbor grada Zagreba 1945.-1963.".

Objasnio je kako je zapravo riječ o obavijesnom pomagalu za arhivski fond "Narodni odbor grada Zagreba" i dodao kako je mlađima možda nepoznata terminologija "narodni odbor", te da je taj termin ono što je danas Gradska skupština i gradonačelnik, odnosno predstavničko i izvršno tijelo, te upravna tijela u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata.

Validžić je rekao da je u tom razdoblju nastalo raznovrsno arhivsko gradivo jer su kroz upravna tijela 'pokrivene' najraznovrsnije funkcije u gradu - od industrije, obrta, prometa pa do društvenih djelatnosti - zdravstva, socijalne skrbi i kulture, te čitav niz posebnih funkcija koje su djelovale u to vrijeme, kao što su bile komisije za ratnu štetu i eksproprijaciju.

Istaknuo je kako ovim obavijesnim pomagalom, kao i ostalim obavijesnim pomagalima, Arhiv želi korisnicima približiti gradivo, prvenstveno povjesničarima. Ali, dodao je Validžić, ne odnosi se to isključivo na povjesničare, već i na obične građane kojima ova obavijesna pomagala mogu poslužiti za ostvarivanje nekih njihovih prava, kao što je građevinska dokumentacija, razni imovinsko-pravni postupci - nacionalizacije, konfiskacije, eksproprijacije.

Nagrađeni srednjoškolci koje zanimaju arhivi u kategoriji eseja i stripa  

Prigodne nagrade dobilo je dvoje srednjoškolaca pobjednika natječaja o temi "arhiv/arhivsko gradivo/arhivist" koji je bio raspisan u dvije kategorije. Nagrade su tako primili - u kategoriji esej Lucija Lobor, učenica 1.d. razreda Upravne škole Zagreb koja je esej napisala pod mentorstvom profesorice Andree Muženić-Vidak, te Valentino Mirt, učenik 2.c razreda Škole za medicinske sestre Vrapče u kategoriji strip koji je tematizirao pitanje - ima li u arhivu išta zanimljivo, a mentor mu je bio profesor Josip Mihaljević.

Prikazana su i dva dokumentarna filma Zagreb filma - "Kamerom kroz Zagreb" Srećka Weyganda iz 1957. i Zagrebačke paralele autora Branka Majera iz 1962.

Uzvanike je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a uz svečanost organizirana je i prigodna prodaja izdanja Državnoh arhiva u Zagrebu. Središnja proslava bit će u srijedu navečer 'zaokružena' koncertom "Kraljeva ulice" koji Arhiv daruje Zagrepčanima i njihovim gostima koje je ravnateljica Heđbeli srdačno pozvala na koncert.

Gradsko poglavarstvo osnovalo je 11. svibnja 1907. Gradsku knjižnica i muzej u čijem je sastavu bio i Arhiv grada Zagreba. Uprava nad Arhivom bila je povjerena Društvu "Braća Hrvatskoga Zmaja" koji je i potaknuo njegovo utemeljenje.

Na kraju Drugoga svjetskog rata, gradivo nastalo radom Poglavarstva slobodnoga kraljevskog grada Zagreba (1242. – 1850.) bilo je u pologu u Zemaljskom arhivu, a veći dio gradiva nastalog radom Gradskog poglavarstva Zagreb (1850. – 1945.) nalazilo u Gradskoj vijećnici u neprikladnim i vlažnim prostorima, nesređeno i nepopisano. Tijekom godina novonastale gradske upravne jedinice stvarale su svoje priručne pismohrane pa se to gradivo nalazilo u raznim neprimjerenim prostorima pojedinih gradskih ureda, razbacano po cijelome gradu. Zato je Narodni odbor grada Zagreba 11. rujna 1945. osnovao Povijesni arhiv grada Zagreba - Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe koje je djelovalo u sastavu Prosvjetnog odjela Narodnog odbora grada Zagreba. 

Povjerenstvo je 1947. preraslo u Arhiv grada Zagreba i tada su mu dodijeljene na korištenje zgrade na Gornjem gradu u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15. Arhiv je 1993. promijenio ime u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobio je današnji naziv Državni arhiv u Zagrebu. Grad Zagreb je 1998. godine dodijelio Arhivu na korištenje novi objekt u Aveniji Dubrovnik, a prostor u Demetrovoj zgrade nakon toga koristi Hvatski sabor.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.