ZAPELI U PROŠLOSTI

Documenta u 'spomen šetnji', Teršelič: 'Mladost Zagreba tada je odbila poslušati ustaški poziv na podjelu'

Autor

bl/h

U susret Danu antifašističke borbe Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s Antifašističkom ligom RH, održala je spomen šetnju u znak sjećanja na 80. godišnjicu osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja  1941.

19.06.2021. u 16:50
Ispiši članak

Naglasak tijekom šetnje stavljen je na obilazak lokacija povezanih s ilegalnim pokretom i otporom antifašista u Zagrebu. Šetnja je počela u 11 sati kod stadiona Maksimir, gdje se okupljenima obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknuvši kako je mladost Zagreba na tadašnjem stadionu odbila poslušati ustaški poziv na podjelu, priopćeno je iz Documente.

Umjesto odvajanja od svojih kolega, u velikoj gesti solidarnosti, zagrebački srednjoškolci svi su prešli na istu stranu na koju su ustaše poslali Srbe i Židove i nakon toga skupa pobjegli, podsjetila je.

"I danas se trebamo suprotstaviti iskrivljavanju povijesti te tražiti načine da činjenice o akcijama poput ove uvrste u obrazovne programe osnovnih i srednjih škola, prikazan i u filmu 'Akcija stadion' redatelja Dušana Vukotića, prema scenariju koji je potpisao skupa sa Slavkom Goldsteinom", rekla je Teršelič.

Autorica vodiča "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu" Tena Banjeglav osvrnula se na vježbu srednjoškolaca organiziranu 26. svibnja 1941. kojoj su na stadioni prisustvovali mnogi ustaški vojnici i drugi pripadnici visokih slojeva NDH, jer se tog dana trebao formirati 1. zagrebački bataljun kojeg su mogli činiti samo Hrvati.

Kako je rekla, "stožernik sveučilišnog ustaškog stožera Blažeković držao je govor tijekom kojeg je čitavo vrijeme govorio protiv židovske i srpske omladine, huškao i širio propagandu, a u jednom trenutku i pozvao sve prisutne Židove i Srbe da stanu na jednu stranu, kako bi ih odvojili od hrvatske mladeži. To je očito bilo iznenađenje za okupljene, jer se na prvi poziv nitko nije pomaknuo te su svi ostali na svojim mjestima".

Blažeković je, nastavila je Banjeglav, "nekoliko puta morao ponoviti poziv, a vidjelo se i da su okupljeni ustaški i drugi uzvanici koji su bili na pozornici bijesni jer ne uspijevaju ostvariti planirano. Kada su Židovi i Srbi konačno stupili na drugu stranu, za njima su prvo krenuli pripadnici SKOJ-a, a zatim i sva druga okupljena mladež te su zajedno napustili stadion".

Autorica vodiča je rekla i da su od početka srpnja 1941. provođenja su strijeljanja zatvorenika iz zatvora i logora u Zagrebu. Glavna mjesta strijeljanja bila su Dotrščina te šuma Stupnički Lug u Rakovom Potoku. Međutim, prva strijeljanja vršena su u Maksimiru, navela je Banjeglav.

Sudionici su tijekom šetnje obišli lokacije staračkog doma Lavoslav Schwartz, mjesto akcije u pošti u Jurišićevoj, biste u spomen poznatih  zagrebačkih ilegalki Rajka i Zdenka Baković te Gluhonijemi zavod. Spomen-šetnja završila je u Ilici 85 gdje je glazbenica i umjetnica Davorka Horvat  izvela "Bilećanku".

Prvi sisački partizanski odred bio je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Imao  je 77 boraca, a završetak Drugog svjetskog rata doživjela je tek polovica - njih 38. Njegovo osnivanje simbolizira početak četverogodišnje narodnooslobodilačke borbe, predvođene komunističkom partijom, u kojoj su sudjelovali borci različitih nacionalnosti i vjera. 

U širokom pokretu antifašističkog otpora svoj su doprinos dali i humanitarka Diana Budisavljević, pjesnik i prvi predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske Vladimir Nazor koji su dočekali kraj rata, kao i  tisuće ilegalaca, taoca i ljudi pogubljenih od strane nacista, fašista i režima Nezavisne države Hrvatske samo zato jer su bili Židovi, Romi, Srbi ili su željeli spasiti susjede u nevolji, stiče se u priopćenju i dodaje da pamtimo njihova djela.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.