AUGUST ŠENOA NEIZRAVNA ŽRTVA

NA DANAŠNJI DAN Strašan potres pogodio Zagreb, srušio staru katedralu i mnoge druge zgrade

Autor

lub

Razorni potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Srušio je brojne zagrebačke zgrade, a mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst.

09.11.2019. u 13:38
Ispiši članak

Prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu, potres se dogodio 9. studenog 1880., točno u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde. Zanimljiva je informacija da je u prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom Glavnom kolodvoru izdano čak 3800 putničkih karata. U potresu je poginulo dvoje ljudi, litograf Petar Stanić na kojeg se srušio dimnjak kada je izašao iz kuće te bankovni službenik Lavoslav Smetana, dok ih je 29 bilo teško ozlijeđeno.

Nakon najvećeg udara, uslijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u posebno za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:

"Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade, od potresa je nastradalo 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje, pak, štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu je oštećeno u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti”.

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenima stizala je iz cijele Europe. Najveći dio priloga uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.

Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna, koji je u potpunosti izmijenio izgled katedrale i izgradio je u neogotičkom stilu, kakva je i danas. Mnogi su mu zamjerili što joj nije vratio stari gotički sjaj.  Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske.

Ipak, potres je potaknuo i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.

Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881.

Zagrebački Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, što ga je potaknulo na proučavanje seizmologije. To je dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.

U Krakovu je za stradalnike potresa izdana knjiga "Krakov Zagrebu", a u Lavovu knjiga "Za Zagreb". Prihod od prodaje tih djela uručen je zagrebačkom gradonačelniku 1881. godine.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.