VELIKO PRIZNANJE
Čak četiri udruge predložile psihijatra dr. Hermana Vukušića za Nagradu Grada Zagreba
Čak četiri udruge- Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja, Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata- Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Zajednica županijskih zajednica udruga i članica HVIDRA-e RH Grada Zagreba i Hrvatsko psihijatrijsko društvo predložile su dr. Hermana Vukušića, psihijatra sa KBC Zagreb za Nagradu Grada Zagreba za 2018. godinu.
Herman Vukušić, dr. med. diplomirao je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1991. godine, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 1998. godine. Od 1993. godine intenzivno se bavi utjecajem psihičke traume na duševno i tjelesno zdravlje hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata. Na tom je području autor brojnih znanstvenih i stručnih članaka te javno-zdravstvenih inicijativa i projekata. Među prvim je hrvatskim liječnicima koji su javno progovorili o stigmatizaciji i problemima oboljelih hrvatskih branitelja, pogotovu onih sa post-traumatskim stresnim poremećajem.
Također, dr. Vukušić je među prvima u hrvatskoj javnosti otvorio bolne teme pobola, smrtnosti i suicida hrvatskih branitelja. O njegovom radu izvješćivali su svi vodeći hrvatski mediji, a interes za doprinos dr. Vukušića na polju duševne skrbi za ratne veterane iskazali su i novinari iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Austrije, Slovenije, Španjolske, Italije i Nizozemske.
Dr. Herman Vukušić osnivač je Hrvatskog društva za medicinu stresa te prvi hrvatski član američke Akademije eksperata za traumatski stres, kao i prvi ravnatelj Centra za duhovnu medicinu. U razdoblju od 2002. do 2006. godine bio je stručni ekspert Europske komisije za pitanja psihosocijalnog stresa, a 2002. i 2004. godine pozvani je predavač na godišnjim skupovima Nacionalnog Centra za PTSD na Sveučilištu Yale, SAD. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, kao i na dva svjetska Kongresa o stresu. Predavač je i na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima medicine i psihologije. Godine 1999. imenovan je stalnim sudskim vještakom za medicinu-psihijatriju. U razdoblju 2002 – 2004. godine bio je član Povjerenstva za psihijatriju ministarstva zdravstva, a u razdoblju 2010-2011. godine član Radne skupine za izradu nacrta Zakona o psihoterapiji. Tijekom 2017. i 2018. godine ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava sudjeluje u izradi Pravilnika stručne kliničke procjene za hrvatske branitelje.
Dragovoljac je domovinskog rata i nosioc Spomenice 1991-1992, te je osnivač i dugogodišnji dopredsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. U okviru ove Udruge, dr. Vukušić je u razdoblju od 1995. do 1999. godine vodio projekt Centara za hrvatske branitelje, koji je priznat od strane Svjetske Veteranske federacije kao najbolji sustav nevladine skrbi za ratne stradalnike u to vrijeme u svijetu. U razdoblju od 2004. do 2011. godine obnašao je dužnosti pomoćnika i savjetnika tri ministra hrvatskih branitelja, a bio je i prvi tajnik Odbora za psiho-socijalne posljedice rata Svjetske veteranske federacije.
Sudionik je povijesnog konvoja spasa ''Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu“, za što je, sa ostalim sudionicima, nositelj Povelje RH.
Na humanitarnom planu dr. Vukušić pokretač je brojnih akcija za oboljelu djecu kojima je u proteklih deset godina prikupljeno više od 250.000 kuna izravne financijske pomoći. U posljednje četiri godine dr. Vukušić je redovito biran među najbolje hrvatske liječnike po izboru pacijenata na portalu Najdoktor, a ove godine dobitnik je braniteljskog priznanja ''Veliko zlatno srce'' za svoj životni doprinos boljitku braniteljske populacije.
Obrazloženje prijedloga za dodjelu Nagrade Grada Zagreba
Svoj prvi javni nastup na temu negativnih duševnih posljedica ratnih trauma na hrvatske branitelje dr. Herman Vukušić imao je 27. veljače 1993. godine u „Večernjem listu“, pod naslovom: „I POSLIJE RATA – RAT“. U navedenom je članku prije više od četvrt stoljeća dr. Vukušić jasno upozorio na poteškoće sa kojima će se ratni veterani suočiti po povratku u civilni život, pogotovu oni oboljeli od post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Također, već tada dr. Vukušić iznosi prijedlog rješenja skrbi veteranske populacije u okviru tijela državne uprave: Ured za veterane Hrvatske vojske. Ovu inicijativu dr. Vukušić će sa svojim suradnicima u Udruzi hrvatskih veterana Domovinskog rata kasnije nastaviti u cilju osnivanja prvo državne uprave, a potom i Ministarstva za hrvatske branitelje, gdje je od 2004. godine bio doministar i savjetnik troje ministara.
Koncem 1992. godine dr. Vukušić sudjeluje u osnivanju Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Grada Zagreba, koja se 30. srpnja 1993. ujedinjuje u savez braniteljskih udruga na državnoj razini pod nazivom Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata (UHVDR). Od veljače 1995. godine dr. Vukušić postaje dopredsjednik UHVDR-a i tu dužnost obavlja pune četiri godine.
U okviru UHVDR-a 18. studenoga 1995. godine otvara se prvi Centar za hrvatske branitelje i njihove obitelji sa službama za pravnu, socijalnu, psihološku i duhovnu pomoć, u ulici Pavla Hatza 16, u Zagrebu, a ravnatelj mu je dr. Herman Vukušić. Do konca 1999. godine u Hrvatskoj će se otvoriti još devet ovakovih Centara (Karlovac, Rijeka, Pula, Split, Vinkovci, Zadar, Osijek, Ivanić Grad i Zabok), a dr. Vukušić koordinirao je rad cijele mreže. U tome je razdoblju samo u Zagrebu hrvatskim braniteljima dana novčana pomoć u vrijednosti od preko 3.700.00,00 kuna, te je stvorena jedinstvena baza psiho-socijalnih i socio-ekonomskih potreba braniteljske populacije na uzorku od 14.000 ispitanika. Ova će baza podataka biti temelj još i danas vodećim istraživanjima o učestalosti PTSP-a u veterana Domovinskog rata, a dužnosnici Svjetske Veteranske Federacije (SVF) program Centara za hrvatske branitelja nazvali su „najboljim programom organizirane nevladine pomoći ratnim veteranima i stradalnicima“ takove vrste u svijetu.
U prosincu 1995. godine, dr. Herman Vukušić predvodi delegaciju udruga iz Domovinskog rata na zasijedanje 54. sjednice Vijeća Svjetske Veteranske Federacije u Marrakechu, gdje uz svesrdnu pomoć mr. Ivana Fumića, tada predsjednika Saveza Antifašističkih Boraca (SAB) i člana Vijeća SVF-a veterani Domovinskog rata postaju punopravni članovi SVF-a, organizacije koja tada broji preko 27 milijuna članova.
U cilju što kvalitetnije znanstvene analize negativnih učinaka psihičkih trauma po zdravlje ratnih veterana, SVF osniva Odbor za psiho-socijalne posljedice rata, za čijeg prvog tajnika imenuje dr. Hermana Vukušića. Prva zadaća Odbora je organizacija I međunarodne konferencije o psiho-socijalnim posljedicama rata, koja se, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, dr. Franje Tuđmana, odvija u Dubrovniku, od 26. do 30.travnja 1998. godine. Na Konferenciji je sudjelovao 351 delegat iz 39 zemalja sa pet kontinenata, uz nazočnost visokih međunarodnih uzvanika kao što su Elizabeth Rehn, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za BiH, te Astrid N. Heiberg, predsjednica Međunarodne federacije crvenog križa i crvenog polumjeseca.
Kroz svoje djelovanje kao dopredsjednik UHVDR-a, dr. Vukušić sustavno upozorava političku i širu hrvatsku javnost o nepravednim zakidanjima populacije oboljelih hrvatskih branitelja, kao i nepotrebne stigmatizacije branitelja sa PTSP-ijem. U tom smislu, zajedno sa prof. dr. Milanom Galovićem Ustavnom sudu RH u svibnju 1997. godine podnosi prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti svih odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja (ZPHB; Zakon) koji rade razliku između oboljelih i ranjenih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata. Ove razlike bivaju konačno izbrisane tek dolaskom dr. Vukušića na funkciju pomoćnika tadašnje ministrice hrvatskih branitelja, Jadranke Kosor, u Zakonu iz 2004. godine. Također, tada se po prvi puta u hrvatskom zakonodavstvu ukidaju neprimjereni „rokovi“ za bolest i suicid, koje je dr. Vukušić često javno kritizirao, te bio spreman zbog toga Hrvatsku tužiti i pred Vijećem Europe.
Kao u javnosti eksponirani liječnik koji se brine za duševno zdravlje hrvatskih branitelja, dr. Herman Vukušić često je sa pripadnicima MUP-a izlazio na krizne intervencije u slučaju pokušaja samoubojstva, poglavito na području Grada Zagreba. Također, 2002. godine, tijekom štrajka glađu hrvatskih branitelja, zatvorenika u kaznionici Lepoglava, dr. Vukušić bio je glavni pregovarač u ime Ministarstva pravosuđa, te je uspješno priveo štrajk kraju.
Prije više od dvadeset godina dr. Herman Vukušić počeo je upozoravati na povećani rizik pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja u odnosu na opću populaciju. Već 1997. godine, kao ravnatelj mreže Centara za hrvatske branitelje UHVDR-a, organizirao je prvi sistematski pregled za hrvatske branitelje, članove tzv. ''grupe Valpovo“ koji su preko dva mjeseca proveli u srpskom zatočeništvu u logoru Begejci.
Jedan od zahtjeva II Konvencije oboljelih hrvatskih branitelja iz 2003. godine, na kojoj je sudjelovalo preko 200 delegata iz cijele zemlje, bio je i da hrvatskoj javnosti treba ''hitno obznaniti podatke o zdravstvenom i psiho-socijalnom statusu hrvatskih branitelja, posebice u svjetlu činjenice da ova populacija češće obolijeva i umire od raznih bolesti.“ Ovaj zahtjev ispunio je upravo dr. Herman Vukušić, u svojem elaboratu ''Zdravstveno stanje hrvatskih branitelja“ koji je predstavljen na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za ratne veterane Hrvatskoga sabora i Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Hrvatskoga sabora 4. listopada 2004. godine.
Na spomenutoj Konvenciji oboljeli branitelji tražili su također da se ''hitno zaustavi sramotna primjena upitnika MMPI-2“ kao ključnog elementa dijagnostike PTSP-a o kojem ovise sva pripadajuća prava bolesnog branitelja. Ovaj se upitnik u Hrvatskoj primjenjivao na neprimjeren način koji je prestavljao zloupotrebu psihologijskih instrumenata na štetu hrvatskih branitelja, a dr. Herman Vukušić bio je među malobrojnim stručnjacima koji su se tome javno usprotivili.
Od prve izjave generala Đure Dečaka (tada predsjednika UHVDR-a) iz 1996. godine o “960 samoubojstava hrvatskih branitelja od Domovinskog rata do danas“, dr. Herman Vukušić javno je upozoravao na povećani rizik suicidalnosti braniteljske populacije, pogotovu branitelja oboljelih od PTSP-a. Premda je dugi niz godina u hrvatskoj javnosti na ovu temu postojao svojevrsni „zavjet šutnje“, dr. Vukušić je često istupao i suprotno mišljenju mnogih svojih kolega koji su negirali pojavnost ovog tragičnog fenomena. Nažalost, teze dr. Vukušića pokazuju se ispravnim u ožujku 2005. godine, kada u suradnji sa mr. Zoranom Komarom izrađuje prvu verziju Registra suicida hrvatskih branitelja pri tadašnjem Ministarstvu hrvatskih branitelja, a koji je za razdoblje od 1990. do 2004. godine potvrdio 1503 samoubojstva hrvatskih branitelja. Upravo je mr. Komar kasnije u suradnji sa Uredom za branitelje Grada Zagreba izradio kapitalnu studiju „Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj“, prema kojoj se u Hrvatskoj od 1991. do konca 2014. ubilo 2734 hrvatska branitelja. U završnim recenzijama i javnom predstavljanju ove studije sudjelovao je i dr. Vukušić.
Pored svojeg predanog rada na promicanju zdravlja i borbe za ljudska prava braniteljske populacije, dr. Herman Vukušić je proteklih godna pomagao i oboljeloj djeci te djeci sa posebnim potrebama kroz svoj humanitarni rad na organizaciji dobrotvornih kartaških turnira, preko kojih se u ove svrhe skupilo više od 250.000 kuna. U protekle četiri godine redovito je po izboru pacijenata na portalu Najdoktor biran među najbolje hrvatske liječnike, a početkom 2019. hrvatski branitelji su mu za njegovu trajnu skrb za stradalnike Domovinskog rata dodijelili nagradu „Veliko zlatno srce“.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.