U OČEKIVANJU OPTUŽNICE

Bivši ministar i bivši lider desnice zajedno uživali u vinu

Autor

dm/h

Festival Zemlja, vina na kojem se predstavlja 40-tak izlagača iz Slavonije i Baranje i mađarske regije Villany, koji proizvode vrhunska vina i plasiraju ih na domaće, EU i svjetsko tržište, otvoren je u petak u Zagrebu. Među izlagačima i posjetiteljima bili su i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić  i nekadašnji lider desnice, bivši predsjednik Domovinskog pokreta, sada nezavisni saborski zastupnik Miroslav Škoro.

21.10.2022. u 18:47
Ispiši članak

Zemlja vina je dio projekta "vinski turizam bez granica - jedinstvena vinsko-turistička destinacija", čiji je nositelj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a partneri Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i  tvrtka vinara iz mađarskog Villanya "Tenkes Nonprofit kft".

Projekt je realiziran uz podršku Udruge Graševina Croatica i Osječko-baranjske županije.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kazao je kako je ta manifestacija prilika da se predstave najbolji vinari iz Slavonije i Baranje, koji proizvode vrhunska vina i plasiraju ih kako na domaće tako i na tržište EU i svijeta.

"Trend povećanja kvalitete je definitivno pozitivan i u tome moramo ustrajati", kazao je Majdak napominjući kako tome doprinosi i ova manifestacija na kojoj se predstavlja 40-tak vinara iz Slavonije i Baranje ali i vinari iz mađarske regije Villany koja ima dokazanu kvalitetu kako u vinskom turizmu tako i u proizvodnji vina.

Zemlja vina, kako je kazao zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karalić, spaja najbolja vina 40 vinara regionalne organizacije vinara Slavonije, Baranje i Podunavlja te paralelno s tim vinara s juga Mađarske iz vinogorja Villany sa gastronomskim delicijama istoka Hrvatske, prije svega kulena.

Na manifestaciji je, kako je naveo, prisutno i pet proizvođača kulena, a riječ je o kulenu koji nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

HAPIH provodi projekt Zemlja vina bez granica, a riječ je o projektu prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska koji je vrijedan gotovo 400 tisuća eura i ta današnja manifestacija je rezultat tog projekta, kazao je Karalić.

"Ono što u sklopu ovog projekta želimo naglasiti je graševina kao naša gospodarski najvažnija sorta koja se proizvodi na gotovo 25 posto površina, što čini oko 4.500 hektara od ukupnih površina naših vinograda. A kada govorimo o proizvodnji to je gotovo 250 tisuća hektolitara ili 40 posto ukupne proizvodnje naših vina", istaknuo je Karalić.

Očekuje da će ta manifestacija doprinijeti većem broju posjetitelja u Slavoniju i Branaju.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić je kazao kako je Zemlja vina projekt koji će još jače brendirati graševinu i turističku ponudu istoka Hrvatske i Osječko-baranjske županije.

Posljednjih godina, kako je rekao, u Slavoniji, Baranji i Podunavlju jako puno se ulaže u proizvodnju i vina i ova manifestacija je prilika da se to pokaže. 

Direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić je kazala kako je cilj bio dovest Zemlju vina u Zagreb kao pozivnicu na obilazak destinacije Slavonije i Baranje, a direktor Udruge Graševina Croatica Tomislav Panenić kako im je tržište Zagreba i Zagrebačke županije  je, jako važno te žele da potrošači prepoznaju da nude kvalitetu. 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.