Alarmantni novi trend u Zagrebu: Nije čudo da je Tomašević nedavno ispravio nepopularnu mjeru

Procjene Državnog zavoda za statistiku objavljene ovaj tjedan pokazuju da je samo godinu dana nakon popisa krajem 2022. Hrvatska imala tri milijuna i 850 tisuća stanovnika, dok ih je prema popisu stanovništva iz 2021. imala tri milijuna i 871 tisuću. Prema reviziji procjene stanovništva po županijama DZS-a za 2022. proizlazi da je u odnosu na popis stanovništva Osječko-baranjska županija izgubila najviše stanovnika, gotovo 3000 ljudi u godini dana, a slijede Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija koje su izgubile svaka oko 2000 ljudi.

Podsjetimo da su slavonske županije sa Sisačko-moslavačkom županijom od 2011. do 2021. izgubile najviše stanovništva pa neće biti dobro budu li i dalje gubile svoje stanovnike. Koliko se hrvatskih građana lani pak iselilo iz zemlje, doznat ćemo na ljeto, a podsjetimo da se 2021. iz Hrvatske iselilo više od 40 tisuća osoba, što je bio najveći broj iseljenih od 2017. kada su službeno zabilježena rekordna 47.352 iseljenika.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Treba li donijeti poseban zakon ?

"Kao što je nekoć bio Zakon o područjima od posebne državne skrbi, samo što se nije provodio nakon 2000., u postojećoj situaciji mislim da bi trebalo donijeti Zakon o demografski izumirućim područjima i da se poticajnim modelima usmjerava stanovništvo prema županijama s lošom demografskom slikom. To bi primjerice značilo porezne olakšice i veće plaće zaposlenih u javnim službama u tim županijama", govori demograf dr. sc. Stjepan Šterc.

Kad je riječ o županijama koje su u odnosu na popis stanovništva iz 2021. prema procjeni DZS-a bile najviše u plusu, godinu poslije nije to bio Grad Zagreb, nego Zagrebačka županija koja je dobila još 1402 stanovnika te sada broji više od 301 tisuću stanovnika. Veći broj stanovnika u jednoj godini zabilježile su i Istarska županija u kojoj je broj porastao za 733, Zadarska je imala 473 stanovnika više, dok je Zagreb dobio samo 314 stanovnika više.

Nova mjera

Podsjetimo, Grad Zagreb nedavno je u javno savjetovanje uputio prijedlog odluke kojim se iznos novčane pomoći za novorođeno dijete povećava s dosadašnjih 331,81 euro na 600,00 eura. Uz to, umjesto u dva dijela kao do sada, sredstva će biti isplaćivana jednokratno, kako bi se roditeljima omogućila nabava opreme u što kraćem roku.

Pred demografskim slomom i migracijski ranjeni: 'Stvorit ćemo ono što već imamo na Zapadu'

Vijest je sigurno zanimljiva u kontekstu ovih demografskih brojki. Međutim, ovdje je bitno istaknuti da je prije dolaska Tomislava Tomaševića na vlast ta pomoć iznosila 1800 kuna za prvo dijete, 3600 kuna za drugo te 54 tisuće kuna za treće i svako daljnje dijete. Jedan od prvih poteza Možemo bilo je smanjenje na 2500 kuna ili 331,81 euro za svako dijete. Zaključke nije teško donijeti.