Zbog njih smo se radovali cijele godine: Ovo su Hrvati koji su nas učinili ponosnima

Nogometaši u finalu Lige nacija, idu i na EURO 2024.

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju 2023. je bila još jedna uspješna godina. Poslije dvije medalje sa svjetskih prvenstava u 2023. su Vatreni igrali finale Lige nacija. Nakon što je u skupini Hrvatska bila ispred Danske, Francuske i Austrije, na završnici u Nizozemskoj je prvo svladala domaćina u polufinalu s 4:2 u produžetku, a potom je zaustavljena od Španjolaca u velikom finalu. U 120 minuta nije bilo golova, ali su Španjolci bili s 5:4 uspješniji u izvođenju jedanaesteraca.

Reprezentacija je potom izborila i odlazak na EURO u Njemačkoj iduće godine te će to biti trinaesto od 15 velikih natjecanja na kojem će nastupati hrvatski igrači. Bilo je određenih problema pri kraju kvalifikacija, dogodila su se dva vezana poraza od Turske i Walesa, najviše zbog ozljeda te neigranja Perišića i Kramarića, ali Hrvatska je opet došla do cilja. Na Europskom prvenstvu izabranici Zlatka Dalića igrat će u jakoj skupini gdje će im suparnici biti Španjolska, aktualni europski prvak Italija i Albanija.

U prošloj domaćoj sezoni Igor Bišćan je odveo Dinamo do novog naslova prvaka Hrvatske u završnoj borbi protiv Hajduka. No, neuspjeh u kvalifikacijama Lige prvaka brzo je odgurnuo Bišćana prema izlaznim vratima, a u Dinamo je za trenera došao Sergej Jakirović koji je posve nenadano napustio Rijeku gdje je nizao uspjeh za uspjehom.

Tradicija lakog rušenja trenera u HNL-u je nastavljena i tijekom 2023. pa su jedini neokrznuti treneri u prvoligašima, unutar dvije sezone, Čabraja u Lokomotivi i Kovačević u Varaždinu. Poljud je morao napustiti Ivan Leko, a njegova zamjena Mislav Karoglan doveo je Hajduk do prvog jesenskog naslova kluba nakon čak 19 godina. Ranije su Splićani drugi put u nizu osvojili Hrvatski kup, ovaj put pobjedom u finalu protiv Šibenika 2:0.

Veliki su uspjeh kreirali mladi igrači Hajduka koji su u Ligi prvaka mladih, nakon pobjeda protiv Milana i dortmundske Borussije između ostalih, igrali finale i izgubili od nizozemskog AZ Alkmaara. Hajduk, Rijeka i Osijek ni u ljeto 2023. nisu ostavili duboki trag u europskim natjecanjima, a unatoč porazima i pogreškama Dinamo je dohvatio europsko proljeće u Konferencijskoj ligi, gdje će igrati u nokaut fazi. Suparnik na putu prema osmini finala bit će mu španjolski Betis.

Po prvi puta je odigrana Liga nacija nogometašica, a Hrvatice su kroz igranje u Ligi B izborile dodatne kvalifikacije za ulazak u elitnu Ligu A. Na tom putu tijekom 2024. će odigrati dvije utakmice protiv Norvežanki.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Srbiću europsko zlato i svjetsko srebro 

Tin Srbić je nastavio nizati sjajne rezultate na preči i u 2023. godini u kojoj je svoju kolekciju medalja s velikih natjecanja obogatio s europskim zlatom osvojenim u Antalyji u travnju te svjetskim srebrom osvojenim u Antwerpenu u listopadu. Srbić je za svoju izvedbu u finalu EP-a dobio ocjenu 14.233 te tako za 0.033 nadmašio drugog Talijana Carla Macchinija i nakon dva srebra (Szczeczin 2019., Mersin 2020.) napokon stigao do najsjajnijeg odličja na kontinentalnoj smotri.

Pola godine poslije na SP-u Srbić je u finalu odradio još bolju vježbu i dobio ocjenu 14.700, ali fenomenalni Japanac Daiki Hashimoto bio je nenadmašan sa 15.233. Uz Srbića na SP u Antwerpenu nastioli su još i veteran Filip Ude, koji je zauzeo 57. mjesto na konju s hvataljkama te Tina Zelčić koja je bila 52. na gredi.

Najveća priča SP-a u Antwerpenu bio je trijumfalni povratak Amerikanke Simone Biles. Nakon dvogodišnjeg izbivanja s natjecanja Biles je u Antwerpenu osvojila četiri zlata (ekipno, višeboj, greda, tlo) i srebro (preskok). I ove godine Osijek je bio domaćin jednog od natjecanja "World Challenge Cupa", natjecanja koje je održano u dvorani Gradski vrt od 8. do 11. lipnja.  Srbić je u Osijeku zauzeo treće mjesto na preči na putu do ukupne pobjede u tom natjecanju, dok je domaće gledatelje oduševila i bronca Tine Zelčić na gredi.

Giovanni Cernogoraz svjetski i europski prvak

Giovanni Cernogoraz je obilježio 2023. osvajanjem naslova svjetskog i europskog prvaka u trapu. Vlasnik olimpijskog zlata iz Londona 2012. svojoj je kolekciji medalja u kolovozu dodao onu koja mu je nedostajala, osvojivši naslov svjetskog prvaka u Bakuu, a time je ostvario i normu za nastup na OI u Parizu 2024. Sjajni Novigrađanin je potom u rujnu na domaćem terenu u Osijeku osvojio i naslov europskog prvaka, a pojedinačnim ostvarenjima je prethodilo momčadsko zlato u srpnju na Europskim igrama, koje je osvojio u društvu Antona Glasnovića i Francesca Ravalica, koji je u pojedinačnom natjecanju bio četvrti.

Na Europskim igrama su momčadsku srebrnu medalju osvojili Petar Gorša, Miran Maričić i Josip Sikavica u gađanju zračnom puškom, da bi u istom sastavu na Svjetskom prvenstvu u Bakuu osvojili brončano odličje. Hrvatski predstavnici su imali uspjeha i na natjecanjima Svjetskog kupa. Anton Glasnović je pobijedio u trapu na natjecanju u Larnaci, a s bratom Josipom i Giovannijem Cernogorzom je bio momčadski pobjednik u Rabatu. Miran Maričić je na početku sezone Svjetskog kupa u Kairu osvojio broncu u zračnoj pušci.

U ožujku se na Europskom prvenstvu u Tallinnu u juniorskoj konkurenciji istaknula Anna Ćukušić koja je osvojila zlatnu medalju u gađanju zračnim pištoljem.   Pravu žetvu medalja imali su hrvatski predstavnici na Svjetskom prvenstvu u samostrelu u Mađarskoj, s kojeg su se vratili s 26 odličja u svim kategorijama. Najviše se istaknuo Domagoj Pereglin s pojedinačnim zlatom i srebrom te momčadskim naslovom svjetskog prvaka, a uz dva pojedinačna svjetska rekorda, sudjelovao je i u postavljanu momčadskog svjetskog rekorda.

Martin Oborovečki je osvojio zlato i srebro u pojedinačnim disciplinama, a Mihaela Oborovečki ima pojedinačno zlato i broncu te ekipno zlato. Jedno pojedinačno zlato osvojila je i Valentina Mrnjavčić Pereglin. Tome treba dodati i ukupne pobjede u Svjetskom kupu koje su osvojili Valentina Mrnjavčić Pereglin i Martin Oborovečki.

FOTO: HINA

Sinkovići nastavili skupljati odličja i opet promijenili disicplinu 

I 2023. je bila godina uspjeha za hrvatsko veslanje, a braća Martin i Valent Sinković su nastavili s berbom medalja postavši europski prvaci i svjetski doprvaci. Osvojili su zlatnu medalju u dvojcu na pariće na Europskom prvenstvu koje je održano na Bledu.  Najpopularnija hrvatska sportska braća sedmim su naslovom europskih prvaka pokazala da su vjerojatno najbolji veslači svih vremena jer uspjesi koje postižu bit će teško nadmašivi za generacije koje dolaze.

U disciplini dvojca na pariće Sinkovićima je ovo treći naslov u karijeri i drugi uzastopno u ovoj disciplini, odnosno treći naslov prvaka Europe uzastopno s obzirom na to da su i u disciplini dvojac bez kormilara bili prvaci te ukupno deveta medalja s europskih prvenstava. Uz sedam zlata, Sinkovići su vlasnici i dva europska srebra, ali ona dolaze iz drugih disciplina, točnije četverca, kao i discipline dvojac bez kormilara.

Sinkovići su u rujnu na Svjetskom prvenstvu u Beogradu osvojili srebrnu medalju, priznali su da nisu naviknuli na druga mjesta, ali da će sada raditi još bolje kako bi bili spremni promijeniti taj rezultat na OI u Parizu sljedeće godine. U cilj su ušli s vremenom 6:12.44 zaostavši za posadom Nizozemske više od tri sekunde. Za Sinkoviće je to ukupno deveta medalja u karijeri sa svjetskih prvenstava, od čega je šest zlatnih, dvije su srebrne i jedna brončana.

Krajem godine su Martin i Valent odlučili za Olimpijske igre u Parizu promijeniti disciplinu te dvojac na pariće zamijeniti dvojcem bez kormilara, Normu za plasman na OI U Parizu ostvarili su i braća Patrik i Anton Lončarić u dvojcu bez, ali će na OI nastupiti u dvojcu na pariće. OI u Parizu nisu mogle proći bez neuništivog Damira Martina, koji je u samcu izborio olimpijske igre, svoje četvrte u karijeri u kojoj ima dva olimpijska srebra i broncu. 

Sestre Ivana i Josipa Jurković morale su zbog bolesti odustati od SP-a u Beogradu, a a iduću priliku olimpijksu normu za to će imati na Završnoj olimpijskoj kvalifikacijskoj regati 2024. Ako im to pođe za rukom, postat će prva ženska posada u povijesti Hrvatske koja se uspjela kvalificirati na Olimpijske igre u veslanju.

Barbara Matić osvojila europsku i svjetsku broncu 

Džudašima su 2023. obilježila dva velika natjecanja, europsko i svjetsko prvenstvo, a najtrofejnija hrvatska džudašica Barbara Matić osvojila je broncu na oba natjecanja.  U svibnju je u Dohi održano Svjetsko prvenstvo, a Matić nije uspjela obraniti naslov svjetske prvakinje u kategoriji do 70 kilograma, međutim osvojila je broncu. Isti uspjeh ostvarila je i u studenom na Europskom prvenstvu u Montpellieru, gdje je četvrti put u karijeri osvojila brončanu medalju u kategoriji do 70 kg. 

Na EP do 23 godine koje je u studenom održano u Potsdamu hrvatska džudašica Ana Viktorija Puljiz osvojila je brončano odličje. Od brojnih turnira prošle godine na kojima su nastupali hrvatski džudaši, možemo izdvojiti Grand prix u Zagrebu na kojem je slavila Lara Cvjetko koja je u neizvjesnom finalu kategorije do 70 kg svladala dvostruku svjetsku prvakinju Barbaru Matić i tako došla do jedne od najvećih pobjeda u karijeri.

Novi svjetski naslov Lene Stojković, zlato osvojio i Marko Golubić

I hrvatski tekvondo borci su se okušali na Svjetskom prvenstvu koje je održano u Bakuu, gdje su bili uspješni osvojivši ukupno šest medalja. Lena Stojković je obranila naslov svjetske prvakinje u kategoriji do 46 kg, 22-godišnji Zagrepčanin Marko Golubić je osvojio prvi naslov svjetskog prvaka, a Ivan Šapina je postao svjetskim doprvakom.

Matea Jelić, olimpijska pobjednica i europska prvakinja, upotpunila je kolekciju odličja te je na SP-u osvojila brončanu medalju u kategoriji do 73 kilograma koja nije njena prva kategorija. Broncu su još osvojili Paško Božić i Bruna Duvančić. Žetvu medalja tekvondoaši nastavili su i na Europskim igrama u srpnju u Krakovu. Zlatom su se okitili Ivana Duvančić, Lena Stojković i Ivan Šapina, srebro je uzeo Lovre Brečić, dok su broncu osvojili Kristina Tomić, Paško Božić i Nika Klepac.

Da hrvatski tekvondo i u budućnosti može očekivati dobre rezultate pokazalo je EP za mlađe seniore održano u prosincu u Bukureštu na kojem je Hrvatska je osvojila deset medalja od čega su čak četiri zlatne.  Zlato su Hrvatskoj donijeli Magdalena Matić, Mia Tukić, Matej Nikolić i Josip Bilić Pavlinović. Srebrna odličja za Hrvatsku su osvojili Darija Zeljko, Margarita Vukić, Mila Mastelić  i Vito Krpan, a broncu Ante Kovač i Oscar Kovačić.

Karatisticama ekipno srebro na EP-u, bronca na SP-u

Hrvatska ženska karate reprezentacija u borbama (Lucija Lesjak, Mia Greta Zorko, Sadea Bećirović i Lea Vukoja,) dobro je otvorila godinu osvojivši u ožujku na EP-u u Guadalajari srebrnu medalju. Ova generacija najboljih hrvatskih karatistica u ekipnom nastupu kompletirala je tako niz odličja, budući da u tri godine uzastopno imaju broncu, zlato i sada srebro. Uspjeh karatistica u borbama ponovila je i hrvatska muška reprezentacija (Enes Garibović, Ivan i Anđelo Kvesić, Ivan Martinac, Zvonimir Živković, Ante Mrvičić i Jakov Bunjevac) koja je osvojila brončano odličje posljednjeg natjecateljskog dana.

U pojedinačnoj konurenciji Enes Garibović je u kategoriji do 84 kg osvojio srebro, a Anđelo Kvesić broncu u kategoriji iznad 84 kg. Anđelu Kvesiću će 2023. ostati u dobrom sjećanju jer je na Europskim igrama u Krakovu osvojio zlatnu medalju. Godinu je hrvatska ženska reprezentacija u borbama (Lea Vukoja, Sadea Bećirović, Lucija Lesjak i Nikolina Golomboš) zaključila još jednim oličnim rezultatom - na SP-u održanom u listopadu u Budimpešti su hrvatske karatistice osvojile brončanu medalju.

FOTO: HINA/Damir Senčar

Sandra Perković bez odličja na SP-u, Jana Košćak nadolazeća zvijezda

Hrvatski atletičari i atletičarke su u 2023. nastupili na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti te na dvoranskom Europskom prvenstvu u Istanbulu, ali su na oba natjecanja ostali bez odličja. Sandra Perković je u Budimpešti branila srebro osvojeno godinu prije u Oregonu, ali je u iznenađujućem raspletu finala završila na petom mjestu, iako je hicem na 66,57 m ostvarila svoj najbolji rezultat u sezoni i do pete serije držala treću poziciju.

No, onda ju je prestigla Nizozemka Jorinde van Klinken, a potom i nova svjetska prvakinja, Amerikanka Laulauga Tausaga koja je za više od četiri metra popravila svoj dotadašnji osobni rekord i pobijedila hicem od 69,49 m. Perković je u 16 nastupa na najvećim natjecanjima (OI, SP, EP) tek treći put ostala bez medalje. U finalu je u Budimpešti nastupio i hrvatski rekorder u bacanju kugle Filip Mihaljević te je završio na sedmom mjestu (21,57 m). Naslov svjetskog prvaka je obranio Amerikanac Ryan Crouser (23,51 m), a za medalju je trebalo baciti preko 22 metra.

Mihaljević je puno bliže odličju bio na dvoranskom EP-u u Istanbulu, na kojem je osvojio četvrto mjesto (21,43 m), a broncu je imao u rukama do zadnje serije. Tada ga je prestigao Ukrajinac Roman Kokoško (21,84 m), a naslov europskog prvaka osvojio je Talijan Zane Weir (22,06 m). Weir je odnio pobjedu i na Europskim igrama u Poljskoj, gdje je Mihaljević hicem 21,33 m osvojio srebrnu medalju.

Sandra Perković je na Hanžekovićevom memorijalu donekle isprala gorak okus koji joj je ostao nakon Svjetskog prvenstva, jer je na Mladosti pobijedila po 11. put, sa svojim najboljim hicem u sezoni (67,71 m). Pobjedu je odnio i hrvatski skakač u dalj Filip Pravdica koji je na natjecanju održanom na Trgu bana Josipa Jelačića doskočio na 8,09 m. Ovogodišnji Hanžek će ostati upamćen i po svjetskom rekordu Kenijke Beatrice Chepkoech u disciplini 2000 m sa zaprekama (5:47.42 minuta).

Veliko finale Dijamantne lige održano je u rujnu u američkom Eugeneu. Tamo je Sandra Perković osvojila treće mjesto (66,85 m), a bolje su od nje bile samo dvije Amerikanke, aktualna olimpijska pobjednica Valarie Allman (68,66 m) i aktualna svjetska prvakinja Laulauga Tausaga (68,36 m). Filip Mihaljević je s 20,98 m završio natjecanje u bacanju kugle na šestom mjestu.  

Djevojka sjajnog atletskog potencijala, mlada Varaždinka Jana Košćak, imala je sezonu iz snova do ozljede na Europskom prvenstvu do 20 godina. U veljači je kao 16-godišnjakinja s 4585 bodova postavila najbolji rezultat svih vremena u petoboju za dobnu kategoriju do 18 godina. U svibnju je kao 17-godišnjakinja imala svoj prvi seniorski nastup u sedmoboju, na prestižnom višebojskom mitingu u austrijskom gradu Goetzisu, gdje je sa 6293 boda postavila apsolutni hrvatski rekord i ostvarila najbolji rezultat svih vremena u konkurenciji do 18 godina. Tada je došao taj nesretni nastup u Jeruzalemu, gdje je Jana u trećoj disciplini, bacanju kugle, ozlijedila mišić stražnje lože i morala odustati u trenutku kad je držala vodeću poziciju. Na tom je natjecanju srebrnu medalju u bacanju koplja osvojila 19-godišnja Veronika Šokota hicem od 55,41 m.

Miljenić srušio rekord Draganje i Puninskog

Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u plivanju u Fukuoki nastupilo je troje hrvatskih predstavnika, a najbolji plasman ostvarila je Amina Kajtaz koja je u disciplini 100 metara leptir zauzela 14. mjesto s novim hrvatskim rekordom od 58.49 sekundi. Kajtaz je još nastupila i na 200m leptir te zauzela 21. mjesto, Ana Blažević je plivala na 100m i 200m prsno te bila 30., odnosno 17., dok je Nikola Miljenić zbog operacije slijepog crijeva neposredno prije polaska u Japan nastupio tek na 50m slobodno i završio kao 45.

U najveću zvijezdu natjecanja u Fukuoki izrastao je Francuz Leon Marchand koji je osvojio tri zlata (200m leptir, 200m i 400m mješovito) pritom srušivši i čak 14 godina star svjetski rekord legendarnog Michaela Phelpsa na 400m mješovito.Krajem godine u rumunjskom Otopeniju održano je i Europsko prventvo u 25-metarskom bazenu na kojemu je sudjelovalo devetero hrvatskih predstavnika te izborilo tri finala uz postavljena tri nova državna rekorda.

Nikola Miljenić je nastupio u finalima na 50m i 100m leptir uz novi nacionalni rekord na kraćoj dionici (22.52 sekundi) kojim je nadmašio dosadašnje surekordere Duju Draganju i Alekseja Puninskog. Amina Kajtaz je bila u finalu na 200m leptir, dok su nove nacionalne rekorde plivale Ana Blažević na 200m prsno i Jana Pavalić na 50m leptir.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

Hrgović i dalje čeka svoju priliku, Veočić izborio nastup na OI u Parizu

Najbolji hrvatski boksač Filip Hrgović opet je samo jednom ušao u ring te je tehničkim nokautom u 12. rundi svladao Australca Demseya McKeana popravivši svoj skor u profesionalnoj karijeri na 16 pobjeda bez poraza. Hrgović je u statusu obveznog izazivača po IBF verziji, ali aktualni vlasnik pojasa Ukrajinac Oleksandr Usik ima ugovoren meč s Tysonom Furyjem za ujedinjenje svih naslova 17. veljače 2024. pa nije jasno kad bi hrvatski boksač mogao dobiti priliku boriti se za naslov svjetskog prvaka.

U amaterskoj konkurenciji najveći uspjeh ostvario je Gabrijel Veočić koji je na Europskim igrama u Krakowu osvojio srebrnu medalju u poluteškoj kategoriji (do 80kg) te tako osigurao nastup na Olimpijskim igrama u Parizu. Na putu do finala Veočić je redom svladavao Bugarina Nikolova, Rumunja Aradoaieja, Estonca Aasa te Azera Alahverdijeva, no u borbi za zlato zaustavio ga je Ukrajinac Hižnjak.

Stipanoviću europsko zlato, Jurišiću srebro

Godina 2023. donijela je hrvatskom jedrenju četiri norme za Olimpijske igre, pa će u Marseilleu putovati zasad nepoznati predstavnik u klasi ILCA 7 (bivši laser), braća Šime i Mihovil Fantela u klasi 49er, te po prvi puta kitesurfer Martin Dolenc i jedriličarka na dasci (windsurfing) Palma Čargo.Također, u ožujku su stigla sjajne vijesti iz Italije jer je Tonči Stipanović osvojio naslov europskog prvaka u klasi ILCA 7 (bivši Laser) na Europskom prvenstvu u talijanskoj Andori, dok je srebro osvojio njegov klupski kolega Filip Jurišić, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog jedrenja u povijesti.  

Manchester City prvi put osvojio Svjetsko prvenstvo: Mateo Kovačić ušao u povijest

Na SP-u u Den Haagu dvostruki olimpijski doprvak Stipanović je zauzeo konačno 21. mjesto, a Jurišić je bio odmah iza njega. To je našem jedrenju donijelo olimpijsku normu i u klasi ILCA 7, a SP u Den Haagu samo je prva od tri postaje koje odlučuju tko će od njih dvojice predstavljati Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Parizu. Druga je Svjetsko prvenstvo u australskom Adelaideu u siječnju 2024. te regata u francuskom Hyeresu u travnju.

Stipanović je s Tudorom Bilićem ove godine osvojio europski naslov i naslov svjetskih viceprvaka u neolimpijskoj klasi Stella. Fantele su na SP-u u Den Haagu bili osmi, ali su izborili olimpijsku vizu. Šimi i Mihovilu će ovo će biti drugi zajednički nastup u klasi 49er, dok će Šime nastupiti na svojim petim OI u nizu. Fantele su godinu završili petim mjestom na Europskom prvenstvu u Portugalu.

Čak 307 medalja hrvatskih parasportaša

Protekla godina je bila iznimno bogata po broju nastupa i osvojenih medalja parasportaša na međunarodnim natjecanjima. Hrvatski parasportaši nastupili su na 84 međunarodna  natjecanja pri čemu na 13 svjetskih i 15 europskih prvenstava te 13 svjetskih kupova. Osvojeno je čak 307 medalja medalja od toga 119  zlatnih, 92 srebrne te  96 brončanih.

Najbolji hrvatski paraplivač Dino Sinovčić osvojio je srebrnu medalju na 100 m leđno u kategoriji S6 na Svjetskom prvenstvu u Manchesteru, dok je mlada, 16-godišnja Emma Mečić priredila senzaciju osvojivši srebrnu medalju na 400m slobodno (S9). Fran Skračić je osvojio srebro (10m zračna puška ležeći), te broncu (10m zračna puška stojeći) za slijepe i slabovidne na SP-u u parastreljaštvu u Limi.

Na 10. izdanju Svjetskog prvenstva u paraatletici u Parizu Deni Černi je u bacanju kugle u kategoriji (F33) osvojio broncu. Sjajan uspjeh ostvario je i Antonio Franko koji je osvojio broncu na Svjetskom prvenstvu u paratriatlonu španjolskoj Pontevedri. Luka Drokan je osvojio srebro i broncu na u seniorskoj konkurenciji (do 80kg), dok je Rudi Antolić osvojio broncu u seniorskoj (-80kg) i broncu u juniorskoj konkurenciji (+65kg) na Svjetskom prvenstvu u obaranju ruke u Kazahstanu. Hrvatski parasportaši su na EP-u u obaranju ruke osvojili čak osam medalja.

Veliko priznanje za Vatrene za kraj godine: Već godinama smo u odabranom društvu

Nakon deset godina hrvatski parakarate je stigao do nove medalje na svjetskom prvenstvu, a osvojila ju je Daniela Topić, vlasnica bronce u katama u kategoriji K-22 za osobe s intelektualnim poteškoćama na SP-u u Budimpešti.  S tri osvojene medalje, dva zlata i jednom broncom Anđela Mužinić Vincetić bila je jedna od najuspješnijih sudionica Europskog prvenstva u para stolnom tenisu koje je održano u Sheffieldu. Anđela je prvi put u karijeri osvojila zlatnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji, slavila je i u paru sa Helenom Dretar Karić, dok je osvojila broncu u mješovitim parovima s Tomislavom Špaljom.

Čak 13 medalja osvojili su hrvatski kuglači na 22. Europskom prvenstvu za slijepe i slabovidne koje je održano u rumunjskom gradu Targu Mures, pri čemu je Ruža Markešić osvojila čak četiri medalje - tri zlata i srebro. Protekle godine održano je i prvo izdanje "European Para Championshipsa", multi sportskog događaja u Rotterdamu na kojem su istovremeno održana Europska prvenstva u 10 parasportova. U Rotterdamu je sudjelovalo više od 1500 parasportaša iz 40 zemalja, među kojima i 19 hrvatskih sportaša koji su nastupili u šest sportova.

Hrvatska je na "European Para Championshipsu" osvojila dvije medalje i to obje zlatne, a osvojili su ih tekvondoaš Ivan Mikulić i boćar Davor Komar. U 2024. Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO) ulazi sa šest evidentnih kandidata za nastup na Paraolimpijskim igrama u Parizu, a trenutno je ukupno 18 potencijalnih kandidata u šest parasportova.