VIDEO Protiv Velšana zasad nemamo nijedan poraz, nadamo se da će tako i ostati

U ovoj kvalifikacijskoj skupini s nama se još nalaze reprezentacije Turske, Walesa, Latvije i Armenije, što Hrvatsku svakako gura u red favorita ove kvalifikacijske grupe.

Kvalifikacije bi se trebale proći rutinski s obzirom na to da prva dva idu dalje, ali nikad se ne zna. Poznato je da se u kvalifikacijama uvijek mučimo, ali zato na turnirima igramo puno bolje. Takva je praksa oduvijek i u pravilu smo uvijek najbolji bili onda kada smo se negdje teško plasirali.

Naravno, bilo bi dobro koji put izbjeći sav stres i jednostavno kolo ili dva prije kraja trasirati put na Euro koji se igra 2024. u nama bliskoj i prijateljskoj Njemačkoj. Ona nam je ne samo zemljopisno relativno blizu, već tamo ima puno naših iseljenika, što će značiti i veliku podršku s tribina.

Da bismo se dokopali Njemačke, treba početi odmah jako i pobjednički. Prvi suparnik je Wales, na Poljudu 25. ožujka. Povijest nas uči da je to suparnik po mjeri koji bi trebao pasti. Naime, s Velšanima smo dosad igrali šest puta i imamo četiri pobjede i dva remija. Drugim riječima, Velšani nam odgovaraju. No, kada se malo “zagrebe ispod površine” ispada da nije sve bilo tako lako.

Prvi dvoboj odigran je kao prijateljska utakmica 2002. i završio je 1:1, dok je do druge prijateljske prošlo još punih osam godina i mi smo te 2010. dobili 2:0.

Nadalje, 2012. i 2013. igrali smo u kvalifikacijama za SP i dobili oba puta. Bilo je 2:0 (strijelci za Vatrene Mario Mandžukić i Eduardo) i 2:1 (strijelci Dejan Lovren i Eduardo).

Ipak, najrelevantniji su recentni dvoboji, oba iz 2019. Prvi smo mi dobili sa 2:1 (uz autogol strijelac za Vatrene je bio Ivan Perišić), a posljednji je završio s 1:1 (strijelac Nikola Vlašić). Dobar dio tih igrača s obje strane još je aktivan, pa je donekle jasno što se može očekivati.

Ono što je za nas bitno je da je Wales ostao bez najboljeg igrača u povijesti, Garetha Balea. Osebujni krilni napadač rano je odlučio okončati karijeru, a to je za nas dobra vijest jer je obično Bale bio taj koji nam je najviše prijetio. Iako je rođen 1989., što je četiri godine kasnije od recimo Luke Modrića, odlučio je “objesiti kopačke o klin”. Bale je bio svjetska klasa i za potpisnika ovih redova jedan od nekoliko najboljih svjetskih ofenzivaca u posljednjih 10 godina. Za reprezentaciju je uvijek igrao jako motivirano i čak bolje nego za klubove, pa je njegov izostanak objektivno velik udarac za Wales.

Stoga, iako protiv njih imamo odličan skor, vidljivo je da ih nikad nismo baš razbili, uvijek je to bilo maksimalno dva razlike. Radi se o klasičnoj otočkoj ekipi koja na Transfermarktu vrijedi 160 milijuna eura, dok smo mi na 372 milijuna. Velšani su jaki fizički, jaki u prekidu i puno trče, a nedostaje im stila i kreacije.

U nedostatku Balea tu je ostala još nekolicina dobrih igrača, a došli su i neki novi. Imaju tri mlada i vrlo ozbiljna stopera (Ampadu, Rodon i Cabango), kao i kvalitetnog golmana Warda iz Leicestera. Bekovi su im baš jaki, Ben Davies iz Tottenhama i Neco Williams iz Nottingham Forresta. Veza im je malo “tanka”, a predvodi je dobri stari Aaron Ramsey, nekad vrhunski igrač, ali u velikoj stagnaciji zadnjih par sezona. U napadu je opasni Johnson iz Forresta vrijedan 30 milijuna eura i vrlo neugodni sidrun od 196 cm, Keifer Moore iz premierligaša Bournemoutha. Sve u svemu, radi se o solidnoj momčadi koja se ne smije podcijeniti, ali koju bismo trebali dobiti uz pravi pristup i pun Poljud.