'ZARAZI LI NAM SE JOŠ IGRAČA...'

Rudan se osvrnuo na slučaj Ivana Perišića: Na Olimpijadi 2000. gripa je pokosila vaterpoliste, a mogli su se cijepiti

Autor

bl

Znanstvenik Igor Rudan na svom Facebook profilu osvrnuo se na slučaj Ivana Perišića, koji je u subotu navečer dobio pozitivan nalaz na koronu, a još nije poznato je li se cijepio. On to ne želi reći, a HNS se pridržava GDPR-a, pa šuti o tome.

28.06.2021. u 09:11
Ispiši članak

Rudan se prisjetio Olimpijskih igara u Australiji 2000., a kako je u Australiji tada bila zima, trajala je i sezona gripe koja je poharala naše vaterpoliste, a olimpijskim selom prošio se vrlo neugodan i opasan soj gripe. 

Rudanovu objavu prenosimo u cijelosti.

"VEZA HRVATSKE NOGOMETNE REPREZENTACIJE DANAS I NAŠIH VESLAČA I VATERPOLISTA NA OLIMPIJADI U SYDNEYU 2000.

Ljetne Olimpijade se održavaju ljeti, toga se svi sjećamo. Ali ne razmišljaju svi da je u Australiji u vrijeme održavanja ljetnih olimpijskih igara zapravo zima. Još manje se, vjerojatno, razmišlja o tome da tijekom australske zime također traje i sezona gripe.

O tome je ipak trebalo razmišljati 2000. godine, kada su se Olimpijske igre održavale u Sydneyu. Naime, pripremati se četiri godine za natjecanje i moguću olimpijsku medalju za sebe osobno, kao i za svoju državu, samo da bi se ubrzo po slijetanju u Sydney dobila gripa, te time izgubila svaka mogućnost nastupa i vrhunskog rezultata, doista je određen oblik osobne tragedije.

Nažalost, ta je nesreća pogodila mnoge vrhunske sportaše u Olimpijskom selu u Sydneyu, gdje se tijekom olimpijskih igara 2000. godine proširila vrlo neugodna i opasna varijanta virusa gripe.

Naši su vaterpolisti ušli u taj olimpijski turnir kao možda i najveći favoriti, to je bila medalja za koju smo prije natjecanja imali najviše izgleda kao država. U turnir smo ušli sjajno, pobijedili SAD 10:7, Grčku 9:5, pa i Mađarsku 8:7, sve jake i opasne momčadi. I tada se našom momčadi počela širiti gripa, obolijevao je jedan igrač prve momčadi za drugim.

Tada u četvrtfinalu protiv tada ne baš uvjerljive Španjolske gubimo 9:8, a zatim i od SAD-a, kojeg smo prije lako svladali, u borbi za utješna mjesta gubimo 9:8, te na kraju nekako pobjeđujemo Australiju 10:8 za ukupno 7. mjesto. A nadali smo se možda i prvome. Važan razlog zašto se te godine nismo uspjeli približili olimpijskom zlatu u vaterpolu bio je taj što se momčad prije puta u Sydney nije cijepila protiv gripe.

Međutim, jedna druga naša momčad se cijepila na vrijeme, i to joj je vrlo vjerojatno pomoglo da dođe do medalje. Bila je brončana, ali nije bilo daleko niti od još sjajnijih, gotovo cijelu utrku bili su drugi, uz prijetnju prvima. Radilo se o najelitnijoj veslačkoj disciplini - osmercu s kormilarom. Za Hrvatsku su tada veslali Branimir Vujević, Igor Boraska, Krešimir Čuljak, Siniša Skelin, Nikša Skelin, Tomislav Smoljanović, Tihomir Franković, Igor Francetić i kormilar Silvijo Petriško, s trenerom Igorom Čulinom (evo ih dolje na slici).

Njihova bronca bila je prilična vijest u veslačkom svijetu, jer u ovoj disciplini u pravilu dominiraju veslačke velesile poput SAD-a, Australije, Velike Britanije, Kanade, Italije i Njemačke. To što smo čak pritiskali prvake, Veliku Britaniju, za koje je pak veslao i jedan hrvat - bivši veslač Oxforda Luka Grubor - bila je pomalo i senzacija u veslačkom svijetu. Uz Nikolaja Pešalova i njegova zlata u dizanju utega, bila je to jedina medalja za Hrvatsku na olimpijadi u Sydneyu.

Zašto su se veslači cijepili, te tako postali konkurentniji, a vaterpolisti nisu? Koliko se sjećam, nije to, na žalost, bila posljedica neke dobro promišljene strategije nacionalnih sportskih saveza, već povoljnog spleta okolnosti. Otac jednog od osmorice veslača, danas poznatog liječnika dr. Tomislava Smoljanovića, bio je dr. Mladen Smoljanović, splitski epidemiolog i tadašnji ravnatelj splitskog Zavoda za javno zdravstvo. On je proučio sojeve gripe koji bi mogli biti opasni u Sydneyu i organizirao cijepljenje naših veslača nekoliko tjedana ranije. S obzirom na razmjere tadašnje epidemije gripe u olimpijskom selu i broj ljudi u čamcu, vjerojatno je da su barem neki od drugih osmeraca morali imati problema s gripom.

Danas, 21 godinu kasnije, naša nogometna momčad, doprvaci svijeta, koji su u finalu svjetskog prvenstva nadigrali Francuze, a izgubili od njih prilično nesretno, izgledali su i igrali u zadnjoj utakmici opet dobro i mogli bi opet otići daleko. Doista im želim da ponovo dođu do finala, a ovoga puta i pobijede.

Ali, žao mi je ako se neki među njima nisu cijepili protiv Covid-19 prije ovog turnira, kao što su to učinili naši veslači na OI 2000. Ne samo da je svaki zaraženi igrač velik hendikep za momčad, već su i moguće posljedice produljenih simptoma Covida, koje se teško mogu predvidjeti, potencijalna opasnost za daljnju karijeru igrača na ovako visokoj razini.

Zato ostavljam ovdje ovaj post, kako bi sportski savezi koji vode naše momčadi na međunarodna natjecanja u budućnosti možda počeli redovito uzimati u obzir i epidemiološku situaciju, te dali našim momčadima svaku moguću priliku za što bolji rezultat cijepljenjem protiv zaraznih bolesti koje bi ih mogle pogoditi u državama gdje se natjecanja održavaju.

Zarazi li nam se sada još igrača, teško ćemo osvojiti ovaj EURO. No, možda ćemo barem bolje upamtiti lekciju koju su naši veslači i vaterpolisti naučili još u Sydneyu, a koja se tijekom protekla dva desetljeća, čini se, polako zaboravila. Ipak, naši su često bili najbolji baš kad im je bilo najteže, pa im poželimo i danas još jednu pobjedu - sretno Zlatku, Luki i svima drugima, navijat ćemo za vas svom snagom", poručio je Rudan. 

Glasova: 2164

Glasovanje je završeno

Pregazit će ih kao plitak potok, a onda idemo do kraja!

13%

Bit će teško, ali prolazimo u četvrtinu finala.

60%

Nismo se osramotili; glavno je da smo prošli skupinu.

27%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.