NOSITELJI REPREZENTACIJE DOBRO SU ZAGAZILI U TRIDESETE
Ovim Hrvatima Katar je vjerojatno zadnji Mundijal u karijeri, a jedan od njih mogao bi otići u velikom stilu
Počelo je najiščekivanije sportsko natjecanje. Od 20. studenog najbolje reprezentacije bore se za titulu svjetskog prvaka, a mnogim velikanima nogometa Mundijal u Katru mogao bi biti posljednji pokušaj da uđu na listu osvajača zlatnog pehara.
Na popisu odabranih putnika za Katar našao se nemali broj onih koji su već duboko zakoračili u treće desetljeće života, stoga je malo vjerojatno da ćemo ih vidjeti na sljedećem svjetskom prvenstvu, onom 2026. koje će suorganizirati Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko. Najzvučnija imena među njima zasigurno su Lionel Messi (35) i Cristiano Ronaldo (37), a Mundijal u Katru mogla bi biti posljednja svjetska smotra i za neke hrvatske reprezentativce.
Modrić najavio oproštaj
Među brojnim velikanima svjetskog nogometa svakako se izdvaja hrvatski kapetan Luka Modrić (37). Iako je veznjak Real Madrida s godinama sve bolji te i dalje ne prepušta svoje mjesto u početnih 11 mlađima od sebe, i sam Luka ranije je izjavio da mu je Katar posljednji mundijal u karijeri. "Svjestan sam kako sam ušao u jedne određene godine te da je ovo moje posljednje veliko natjecanje s reprezentacijom", kazao je Modrić ranije.
Ovo će mu, inače, biti četvrto prvenstvo, a najveći uspjeh ostvario je 2018. godine u Rusiji, kada je Hrvatska postala svjetski doprvak, a Luka kući ponio nagradu za najboljeg igrača turnira.
Perišić ima jedinstvenu priliku...
Na žalost po hrvatske navijače, u tridesete su dobro zagazili i stoperi Domagoj Vida (33) i Dejan Lovren (33), koji će na narednim prvenstvima svoje mjesto u obrani vjerojatno prepustiti mladim hrvatskim uzdanicama. Srećom po izbornika Zlatka Dalića, na poziciji središnjeg braniča na raspolaganju ima, među ostalima, Joška Gvardiola i Josipa Šutala, mladiće koji su rano postali stup obrane svojih klubova, RB Leipziga i zagrebačkog Dinama.
U krug najstarijih hrvatskih reprezentativaca ulazi i Ivan Perišić (33), koji se s vremenom isprofilirao u jednog od nositelja hrvatske reprezentacije. Svojim golovima hrvatskim je navijačima donio mnogo radosti, a koliko je ubitačan u završnici, posebno dokazuje jedan podatak. Krilni napadač Tottenhama je, naime, do sada postigao čak pet golova na svjetskim prvenstvima, a u povijesti hrvatske reprezentacije na najvećoj svjetskoj smotri više je zabijao tek legendarni napadač Davor Šuker, koji je poentirao šest puta.
Dosad je Perišić nalazio put do mreže protiv Kameruna i Meksika tijekom Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, a u Rusiji je postigao tri pogotka, po jedan Islandu, Engleskoj i Francuskoj. Novu priliku da nastavi svoj veliki niz i izjednači se sa Šukerom na vrhu liste najboljih strijelaca imat će već u srijedu protiv Maroka, kada Hrvatska otvara Svjetsko prvenstvo.
U tridesete ušli i Kramarić, Brozović...
U hrvatskoj momčadi stariji od 30 godina su i napadači Ante Budimir (31) i Andrej Kramarić (31), a u treće desetljeće života ušli su i Marcelo Brozović (30) i Borna Barišić (30). Iako se danas pomiču granice fizičke spreme i igrači sve duže igraju vrhunski nogomet, pitanje je hoće li na narednom svjetskom prvenstvu navedeni igrači naći svoje mjesto u sastavu ili će ih zamijeniti netko mlađi.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.