‘NAJBRŽA HRVATICA’ Matea Parlov Koštro: Pretrčim 30 kilometara dnevno i radim, tako je to u Hrvatskoj

Matea priznaje kako se trčanjem počela baviti sasvim slučajno, ali se brzo zaljubila u ovaj sport i počela nizati sjajne rezultate. Najpoznatiji i najdraži rekord joj je državni, na Hanžekovićevom memorijalu 2015. godine, a rado se sjeća i svog prvog maratona u Berlinu gdje je postigla treći ženski maratonski rezultat Hrvatske ikad.

Time si je kao hrvatska reprezentativka postavila normu za idući cilj – Olimpijske igre u Tokiju. Hrvatsku je predstavljala i na Svjetskom prvenstvu u Dohi gdje je kolabirala usred utrke, što je iskustvo kojeg se, kako kaže, nerado sjeća. Najbrža Hrvatica nedavno se i udala, a nakon što je magistrirala na Kineziološkom fakultetu odrađuje stručnu praksu u jednoj osnovnoj školi. Generacija.hr je Mateu upitala o počecima karijere, pripremama za Olimpijske igre, tko joj je najveća podrška, kako se snalazi u ulozi supruge, što planira nakon diplome i kako vidi budućnost profesionalne atletike u Hrvatskoj.

Vaši sportski počeci bili su vezani uz rukomet. Kako danas gledate na vaš odabir da se bavite atletikom i maratonom?

- Trčanjem sam se počela baviti u osnovnoj školi sasvim slučajno. Imala sam priliku izostati s nastave i trčati za školu pa sam priliku i iskoristila. U utrci je bilo dosta atletičarki u sprintericama koje sam ja tada prvi put vidjela, ali to me nije pokolebalo i u cilj sam ušla kao treća. Tada me uočila jedna trenerica koja me nagovorila da dođem na probne treninge.

Budući da sam se tada aktivno bavila rukometom nisam bila oduševljena idejom da rukomet zamijenim trčanjem u krug. No na nagovor tate i trenerice odlučila sam otići na trening i stvarno mi se svidjelo. Uskoro su uslijedile i prve utrke gdje su svi bili oduševljeni mojim talentom, a i svidio mi se slatki okus pobjede. Kao juniorka sam nastupila za seniorsku reprezentaciju na Kupu Europe i tada sam znala da je trčanje pravi odabir za mene i naravno, nisam požalila.

Olimpijske igre cilj su svakog sportaša. Koliko vam nedostaje da zadovoljite normu i trčite u Tokiju?

- Moj najbolji rezultat na maratonu iznosi 2:32,43 a norma za Olimpijske igre je 2:29,30 no IAAF je zbog dosta zahtjevne norme postavio i drugi način kvalifikacija, a to je sakupljanjem bodova. Bodovi se dobivaju ovisno o vrijednosti rezultata prema mađarskim tablicama i kvaliteti maratona i polumaratona na kojem je postignut rezultat.

Vrednuju se dva najbolja maratona ili najbolji maraton i polumaraton. Vjerujem da sam prema ovome sustavu kvalifikacija u kvoti od 80 maratonki koje idu na Olimpijske igre, ali naravno, očekuju me utrke na proljeće gdje ću se boriti za odlazak u Tokio.

Kolabirali ste na Svjetskom prvenstvu u Dohi. Što vam je tada prolazilo glavom i kako ste se osjećali? Po čemu ćete pamtiti to iskustvo?

- Moram priznati da se nerado sjećam te utrke, ali svakako će mi to iskustvo dobro doći u sljedećim utrkama kada ću se morati boriti s krizom tijekom utrke. Jedina stvar koja mi je prolazila glavom je bila da ću razočarati sve svoje vjerne navijače i sve one kojima sam sportski uzor. Na posljetku sam dobila toliko predivnih poruka gdje su mi ljudi čestitali na upornosti i borbi jer sam išla preko granica svojih mogućnosti.

Moram napomenuti da je bilo trkačica koje su namjerno odustale u utrci kako se ne bi iscrpile jer su imale dogovorene druge komercijalne utrke. Smatram da tako nešto nikako nije sportski jer na jednom ovako velikom natjecanju ipak predstavljate svoju zemlju, a to bi trebala biti svetinja!

Nakon svog prvog maratona u Berlinu postigli ste treći ženski rezultat u Hrvatskoj ikad, a još se pamti vaš državni rekord iz 2015. na Hanžekovićevom memorijalu. U veljači prošle godine u Sevilli istrčali ste osobni rekord 2:32.43 Imate li najdražu utrku?

- Teško mi je izdvojiti samo jednu utrku jer je svaka posebna na svoj način. Od najdražih utrka izdvojila bi Hanžekovićev memorijal, Dva finala Univerzijade na 1500 m i 5000 m, moj prvi maraton – Berlin maraton, Europski kup u Varaždinu gdje sam svojoj reprezentaciji donijela 11 bodova s osvojenim drugim mjestom na 5000 m i Gold label polumaraton u Kopenhagenu gdje sam bila prva Europljanka u cilju.

Ostatak intervjua sa zagrebačkom atletičarkom Mateom Parlov Koštro možete pročitati na portalu Generacija.hr.