Čuvala je vrata za hrvatsku reprezentaciju, a sad mijenja dres i odlazi u Crnu Goru

"Jednostavno, ne razmišljam voli li me netko ili ne i hoće li me osuditi. Znam zbog čega sam izabrala Crnu Goru. Dobila sam veliku priliku i prihvatila je. Djevojke su fantastične, tim je vrhunski, a svijet koji je u rukometu zna za Crnu Goru. Poznajem puno djevojaka koje su promijenile državljanstvo, a ovo je možda bum zato što dolazim iz Hrvatske, ali ne i za mene i moju obitelj. Nikad nismo bili takvi", rekla je mlada vratarka.

Otkako je ova Pločanka napustila Podravku 2013. godine, branila je za Budućnost s kojom je osvojila i Ligu prvakinja. U međuvremenu je postala i majka, razmišljala je i o prestanku karijere, no nakon pauze potpisala je za rumunjsku Valceu.

"Želim braniti najbolje što mogu, a ne da razmišljam jesam li došla iz Hrvatske, Srbije ili Afganistana jer nije važno odakle si. Ovo je sport. Za mene je najbitnije da me djevojke prihvate, a hoće jer sam s njima igrala dugo. Sve drugo sa strane nebitno je. Želim pobjeđivati, ići na Olimpijske igre, zbog čega sam se možda vratila rukometnim vodama", dodala je.

Rastanak s Hrvatskom

Bila je najbolja hrvatska rukometašica 2015. godine, ali u jednom je trenutku puklo i više se nije odazivala na pozive iz hrvatske reprezentacije u kojoj je za London prije sedam godina bila prekobrojna.

"Dogodio se jedan veliki nesporazum. Bila sam usred najtežeg razdoblja u životu, umrla mi je mama i nisam se osjećala dobro, a trebala sam igrati za Hrvatsku. Otkazala sam jer sam htjela samo biti kod kuće. Za mjesec dana opet je bilo reprezentativno okupljanje, ali sam dobila temperaturu. Valjda se organizam iscrpio nakon majčine smrti. Išla sam i pod temperaturom, a da skratim priču, nisu mi vjerovali! I onda sam rekla da mi ne trebaju ljudi koji mi u tom delikatnom trenutku nisu vjerovali", govorila je ranije za portal 100posto.

"Reprezentacija je svetinja, sve pripreme dotad sam prošla, puklo mi je rame protiv Francuske, htjela sam i takva stati na gol. Igrala sam s rupturom ramena, nikad nisam odbila Hrvatsku! I prvi put kad sam iz opravdanih razloga odbila, nisu mi vjerovali. Odlučila sam da neću više igrati. Igrala sam iz ljubavi prema domovini, ali ako nisu stali iza mene i vjerovali mi, onda to više nije imalo smisla. Nitko mi se kasnije više nije javljao, nisu mi čestitali ni kad sam rodila... Tako da ne želim igrati za reprezentaciju dok god su u njoj određeni ljudi", priznala je.