VELIKA ANALIZA

BUNTOVNIK BEZ RAZLOGA Je li Dalić trebao pozvati Rebića u reprezentaciju?

Autor

Robert Krnjić

Nakon što je hrvatski nogometaš Ante Rebić odigrao nekoliko odličnih utakmica za talijanski Milan, a izbornik Zlatko Dalić ga izostavio s reprezentativnog popisa za kvalifikacijske utakmice u listopadu, dio javnosti kritičan je prema odluci izbornika i smatra da je 28-godišnji napadač dobrim igrama u klubu zaslužio povratak u nacionalnu selekciju.

25.09.2021. u 15:09
Ispiši članak

Dalić je u ponedjeljak objavio popis od 24 igrača na koje račune u kvalifikacijskim utakmicama za Svjetsko prvenstvo u Kataru protiv Cipra i Slovačke, a među pozvanim nogometašima opetovano se nije našlo ime Ante Rebića.

Dio hrvatske nogometne javnosti smatra da je izbornik u toj odluci pogriješio i da se Rebić morao naći na novom popisu, ponajprije zbog njegovih kvalitetnih nastupa za Milan. Naime, hrvatski je napadač za svoj klub u, posljednje četiri utakmice, postigao dva pogotka. Upisao se u strijelce protiv Liverpoola u prvom kolu Lige prvaka i protiv Juventusa u derbiju Serie A, dok je u pobjedi Rossonera nad Lazijom dvaput asistirao i bio među najbolje ocijenjenim igračima koji su nastupili u toj utakmici.

Je li izbornik doista pogriješio i je li Rebić zaslužio da ga se, nakon navedenih predstava za klub iz Lombardije, pozove u reprezentaciju i ponudi mu se nova prilika nakon svega što se događalo na prethodnom Europskom prvenstvu, ali i nakon njega? Je li bilo dovoljno izostaviti ga u prvom kvalifikacijskom mini ciklusu protiv Rusije, Slovačke i Slovenije? Može li si hrvatska nogometna reprezentacija priuštiti višestruko nepozivanje igrača takvog kalibra? Pitanja su to na koje će ovaj tekst, u nastavku, pokušati ponuditi odgovore.

Heroj(i) nacije

Svi se s velikim zadovoljstvom, ushitom i ponosom sjećamo veličanstvenog pothvata hrvatske nogometne reprezentacije iz lipnja i srpnja 2018. godine kada su Vatreni, na radost i slavu cijele nacije, ostvarili najveći rezultat u hrvatskoj nogometnoj povijesti i osvojili srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Jedan od neizostavnih igrača Dalićeve "srebrne" reprezentacije iz Rusije bio je i Ante Rebić koji je, kao standardni član prve postave, odigrao šest od ukupno sedam utakmica reprezentacije na tom Mundijalu. Jedina utakmica u kojoj nije nastupio bio je posljednji susret grupne faze natjecanja s Islandom. Tada ga je, zbog žutog kartona i potencijalne opasnosti da propusti osminu finala natjecanja, ali i zbog lakše ozljede koju je napadač zadobio u povijesnoj utakmici s Argentinom, izbornik Dalić odlučio poštediti i odmoriti.

Upravo spomenuta povijesna utakmica s Argentinom predvođenom Lionelom Messijem predstavlja najslikovitiji sažetak njegovih nastupa u Rusiji. Ne postoji osoba u Hrvatskoj koja iole prati nogomet i hrvatsku nogometnu reprezentaciju, a da se ne sjeća 53. minute tog susreta i Rebićeve čudesne reakcije na grešku argentinskog vratara Willyja Caballera kada je sjajnim volejem rasparao mrežu suparnika, bacio hrvatske navijače u trans i na stadionu Nižnji Novgorod najavio jednu od najvećih večeri hrvatskog nogometa u povijesti. Od tog trenutka stasiti napadač postao je apsolutni heroj nacije.

Sve što se događalo nakon grupne faze natjecanja pripada antologiji hrvatskog sporta. Hrvatska nogometna repezentacija se, pobjedama nad Danskom, Rusijom i Engleskom, plasirala u finale Svjetskog prvenstva gdje ju je na Lužnjikiju čekala moćna Francuska. Momčad izbornika Dalića je, unatoč dobroj igri, izgubila tu utakmicu i na koncu uprihodila srebrnu medalju neprocjenjive vrijednosti.

Po dolasku u Zagreb, Vatrene je, prema procjenama zagrebačke policije, na putu od zračne luke "Franjo Tuđman" do glavnog zagrebačkog trga dočekalo ukupno oko 550 tisuća ljudi. Doček reprezentacije nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji najveći je javni skup u povijesti suverene hrvatske države, a taj podatak najbolje govori o tome koliko je Hrvatima važan nogomet i koliko im uspjeh nogometne reprezentacije može, barem nakratko, odvratiti pažnju od svakodnevnih briga i egzistencijalno-socijalnih problema, te ih mobilizirati u zajedništvu, radosti i nacionalnom ponosu.

Kraj ruske bajke i trogodišnja Rebićeva apstinencija

Bajkovito ljeto 2018. bilo je, dakle, obilježeno povijesnim i spektakularnim uspjehom hrvatske nogometne reprezentacije u Rusiji. Nakon velikog zagrebačkog dočeka, igrači reprezentacije, kao i izbornik, bili su dočekivani i u svojim lokalnim sredinama. Svatko je tih dana želio pozdraviti nacionalne junake, pružiti im ruku, čestitati i fotografirati se s njima.

Međutim, s krajem ljeta i početkom jeseni 2018. godine, ali i u razdoblju nakon toga, polako je dolazilo do otriježnjenja koje je svoj grubi vrhunac doživjelo u Ligi nacija. Izbornik Dalić i njegov stručni stožer, kao i cijela nogometna javnost u Hrvatskoj, s vremenom su postali svjesni kako reprezentacija, nakon odlaska nekolicine vrlo važnih igrača i pražnjenja koje je doživjela u Rusiji, na pragu smjene generacija, ne igra dobro i potreban joj je novi impuls i pristup koji će povratiti igru dostojnu svjetskih viceprvaka. Ta i takva reprezentacija, osvježena novim igračima, kroz 2019. godinu odigrala je sve utakmice kvalifikacija za nadolazeće Europsko prvenstvo i na koncu osvojila prvo mjesto u skupini E ispred Walesa, Slovačke, Mađarske i Azerbajdžana te se na Euro plasirala kao pobjednik skupine.

Ono što je bitno istaknuti jest činjenica da je Rebić u kvalifikacijskom ciklusu za Euro nastupio u sedam od ukupno osam odigranih utakmica, pri čemu je u pet utakmica startao od prve minute, a u dvije je ušao s klupe. Jedina utakmica u kojoj nije nastupio jest utakmica s Walesom u Osijeku kada je liječnička služba hrvatske reprezentacije utvrdila da mu je ozlijeđeno koljeno, na temelju čega ga je izbornik oslobodio obveze nastupa. U 452 minute, koliko je proveo na terenu tijekom navedenih sedam kvalifikacijskih utakmica, postigao je jedan pogodak i upisao dvije asistencije. Prema SofaScoreu, tijekom kvalifikacija za Euro prosječno je prema suparničkim vratima upućivao 0,4 udarca po utakmici, promašio tri velike prilike, osvojio 33 posto zračnih duela i u prosjeku izgubio više od 11 lopti po utakmici.

Ako Rebićevoj statistici iz kvalifikacija za Euro pridodamo jednu asistenciju koju je upisao u Ligi nacija, dolazimo do zaključka da je Ante Rebić od kraja Svjetskog prvenstva 2018. do početka Eura 2021., dakle u tri godine i 15 službenih utakmica za reprezentaciju (uključujući kvalifikacije za Euro, Ligu nacija i prijateljske utakmice), od kojih je u njih 13 igrao od prve minute, upisao jedan pogodak i tri asistencije.

Europsko prvenstvo i "bratoubilački rat"

Sjećanja s prethodnog Europskog prvenstva hrvatskom navijačkom puku još su uvijek poprilično svježa. Hrvatska reprezentacija je, nakon minimalnog poraza od Engleske, remija s Češkom i pobjede nad Škotima, prošla u osminu finala Europskog prvenstva gdje je ispala od Španjolske u jednoj od najluđih utakmica u povijesti Europskih prvenstava.

Ono što je tu utakmicu obilježilo, osim nevjerojatnog preokreta u samoj završnici utakmice u kojem su Vatreni, pogocima Mislava Oršića i Maria Pašalića, izborili produžetke, jest sporna situacija iz 38 minute. Tada je, naime, pri vodstvu hrvatske reprezentacije, i tijekom velikog pritiska Španjolaca na vrata Dominika Livakovića, Rebić odlučio zamijeniti kopačke i uskratiti reprezentaciji svoje prijeko potrebno prisutstvo u obrambenoj fazi. Dalićeva momčad je ulagala velike napore i grčevito se branila od španjolskih napada, te s igračem manje, popustila i primila nesretni pogodak koji je odredio daljnji tijek utakmice. Pablo Sarabia zabio je za izjednačenje, a Rebić je pored terena mijenjao kopačke i cijelu situaciju ispratio pogledom. Teško je povjerovati da stasiti napadač, poznat po svojom agresivnom stilu igre i reputaciji "tvrdog" momka, nije mogao izdržati nešto više od sedam minuta do poluvremena i onda zamijeniti kopačke.

Nadalje, osim utakmice sa Furijom, u kojoj je startao od prve minute, Rebić je na Europskom prvenstvu 2021. bio član prve postave i u utakmicama s Engleskom i Češkom, a protiv Škota je ušao u samoj završnici. Ni u jednoj od tih utakmica nije postigao pogodak niti upisao asistenciju, a prema SofaScoreu u okvir suparničkih vrata uputio je 0,5 udaraca po utakmici, nije imao nijedan uspješan dribling, osvojio je 25 posto duela u kojima je sudjelovao, a na suparničkoj polovici točnost njegovih dodavanja iznosila je 44 posto.

Netom nakon ispadanja Vatrenih s Europskog prvenstva, Rebić je, vjerojatno potaknut kritikama javnosti zbog loših nastupa i ismijavanjima kojima je bio izložen na društvenim mrežama, ali i Dalićevom izjavom za Dnevnik Nove TV o igračima koji su potrošili kredite, povukao potez kojim si je zatvorio vrata reprezentacije i teško narušio odnose s izbornikom. Naime, hrvatski se nogometaš, svega dva dana nakon utakmice sa Španjolskom, oglasio na svom Instagram profilu i prozvao izbornika Dalića, ali i uvrijedio velikane hrvatskog nogometa Roberta Prosinečkog, Gorana Vlaovića i Antona Samovojsku koji su tijekom Eura bili angažirani kao stručni sukomentatori na televiziji i drugim medijima. U svojoj objavi Rebić je napisao: "Nakon svega nije ni bitno tko je krivac, činjenica je da smo zadnje dvije-tri godine s**nje. Osobno mi je žao što nismo imali nekoga da iskoristi ovu talentiranu generaciju i dva genijalca (L i M), da napravimo nešto puno više na ovom prvenstvu. A stručLJaci s TV-a; ostavite gemišt prije emisije i navijajte za Hrvatsku". Rebić je objavu ubrzo obrisao, kao i cijeli Instagram profil, međutim, šteta je već bila nepovratno učinjena.

Dalić mu je u HRT-ovoj emisiji Europeo odgovorio na sljedeći način: "Svatko ima pravo reći što misli. Kad bih ja nešto napisao, onda bih to ostavio cijeli život, ne obrisao nakon 20 minuta. Onda budi frajer i ostavi to cijeli život". Istom prilikom izbornik je, na voditeljevo pitanje o tome jesu li Rebiću vrata reprezentacije sada zatvorena, odgovorio: "Tko sam ja da zatvaram vrata reprezentacije. Nikad nisam nikome zatvarao vrata". Unatoč Dalićevom suzdržanom odgovoru, svima je bilo jasno kako je na relaciji Dalić-Rebić započeo "bratoubilački rat" i da stasiti napadač još dugo neće ponovno obući hrvatski dres. U prilog tome ide i činjenica da je Rebić, nakon što je ponovno aktivirao profil na Instagramu, iz svog opisa obrisao podatak da je igrač hrvatske nogometne reprezentacije.

"Zastava je svetinja, a himna je život"

Kao što je razvidno iz prethodne statističke analize, Rebić je sve do Europskog prvenstva, uključujući i to natjecanje, na temelju zasluga iz Rusije, uživao maksimalno povjerenje izbornika i dobivao veliku minutažu u reprezentaciji. Od ljeta 2018. do ljeta 2021., unatoč brojnim neuvjerljivim nastupima i vrlo slabom učinku, imao je snažnu Dalićevu podršku i u gotovo 90 posto utakmica bio član početne postave. Do posljednjeg trenutka i utakmice sa Španjolskom na Euru, Dalić je "čuvao leđa" Rebiću i, suprotno mišljenju gotovo cijele nogometne javnosti, inzistirao na njemu kao članu  udarne postave Vatrenih. Može se s pravom i validnim argumentima reći kako je Rebić kod Dalića imao povlašten status i tretman.

S druge strane, Rebić mu se odužio na način da ga je javno izdao, uvrijedio i pokušao prikazati kao osobu kojoj fali nogometnog znanja i trenerskog umijeća, i koja je neposredno odgovorna za sve eventualne neuspjehe hrvatske nogometne reprezentacije. Bez obzira promatramo li situaciju s ljudske strane ili s pozicije sportskog kolektiva, Rebić je počinio kardinalnu i teško oprostivu grešku te se okrenuo protiv nekoga tko je čvrsto vjerovao u njega kao čovjeka i igrača te mu vjerojatno bio i najveći saveznik u reprezentaciji. Rebić si je, zbog povrijeđenog ega i nespremnosti na kritike koje su mu bile opravdano upućivane, uzeo za pravo staviti se iznad hrvatske nogometne reprezentacije, potkopavati hijerarhiju unutar iste i javno se konfrontirati s nacionalnim izbornikom na način koji ne priliči profesionalnom nogometašu i hrvatskom reprezentativcu. Nitko ne smije biti iznad reprezentacije i ugrožavati njezine vrijednosti. Legitimno je ukazivati na eventualne probleme, ali oni se rješavaju unutar kolektiva, kroz internu komunikaciji i interakciju, daleko od očiju javnosti, društvenih mreža i medija.

Nadalje, s nastupima u reprezentativnom dresom dolazi velika odgovornost, ne samo prema izborniku i suigračima, nego i prema zemlji koju taj dres predstavlja, odnosno prema milijunima njezinih građana. Hrvatski reprezentativci ne predstavljaju samo sebe kao individue, nego na sportskom polju, prije svega, predstavljaju naciju kojoj pripadaju. Naciju u koju je utkan identitet oblikovan nacionalnom poviješću, tradicijom i kulturom. To je činjenica koje u svakom trenutku moraju biti svjesni, bez obzira kako se zovu i kolika im je igračka i tržišna vrijednost.

U kontekstu navedenih odgovornosti, prisjećam se riječi sportskog televizijskog novinara Brune Kovačevića koji je u svom čuvenom istupu na HRT-u 2007. godine uoči Europskog prvenstva u košarci, hrvatskim reprezentativcima koji su odbili poziv tadašnjeg izbornika Jasmina Repeše, uputio sljedeće riječi: "Gospodo košarkaši, zastava je svetinja, a himna je život".

Ono što je, također, važno istaknuti jest da Rebić više nije adolescent kojem se mogu tolerirati ishitreni i impulzivni ispadi. Sa svojih 28 godina, statusom kojeg (je) uživa(o) u drugoj reprezentaciji svijeta, s vrhunskom klupskom karijerom i igranjem u jednom od navećih klupova u Europi, takve si incidente više ne može priuštiti.

S obzirom na sve navedeno, smatram da izbornik Dalić, nepozivanjem Rebića za kvalifikacijske utakmice  protiv Cipra i Slovačke, nije ni najmanje pogriješio. Štoviše, držim da je donio jedinu ispravnu i razumnu izborničku odluku, u cilju očuvanja digniteta hrvatske nogometne reprezentacije, ali i svog osobnog. Rebić, bez obzira na svoju neupitnu visoku igračku kvalitetu, energičnost, agresiju i fizičku dominaciju, koje su reprezentaciji itekako potrebne, mora snositi posljedice za svoje postupke i uvidjeti da je pogriješio, te se ispričati izborniku i suigračima. Tek kad to učini, i osvijesti koje su stvarne odgovornosti i obveze igranja za odabranu nacionalnu vrstu,  može se razmišljati o njegovom povratku u reprezentaciju.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.