BUDUĆNOST HNL-A Dovoljan je prodor virusa u jedan klub i vraćamo se na staro

Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza donio je odluku kako će utakmicama polufinala Hrvatskog kupa 30. svibnja biti nastavljena nogometna sezona koja je u ožujku prekinuta zbog epidemije Covid-19. To će biti uvertira za ono što slijedi tjedan dana kasnije kada se nastavlja HNL koji je zaustavljen nakon 26 odigranih kola.

Ostalo je tako još 10 kola do kraja prvenstva, a valja podsjetiti i na ljestvicu. Dinamo je na vrhu gotovo nedodirljiv sa 65 bodova, slijede ga Rijeka, Lokomotiva i Hajduk s 47, 46 odnosno 45 bodova. Potom, Osijek 42, Gorica 35, Slaven 26, a borbu za opstanak vodit će Istra koja ima 19 bodova, te Inter i Varaždin sa 17.

Dinamu bi tako četiri pobjede u tih deset utakmica donijele još jedan naslov u vitrinama. Velika je borba i za drugo mjesto koje će ove godine biti od iznimne važnosti s obzirom na to da i ono vodi u kvalifikacije za Ligu prvaka sljedeće sezone. Rijeka, Lokomotiva i Hajduk, a eventualno i Osijek mogli bi zakomplicirati situaciju na tablici pa bi nakon dugo vremena zadnje kolo 1. HNL moglo biti dramatično i privući velik broj gledatelja, naravno pred malim ekranima.

Situacija u svim ostalim hrvatskim nogometnim ligama je okončana. Sva prvenstva su završena i nitko neće biti degradiran u niži rang natjecanja. Najveći pobjednik te priče je Šibenik koji će tako nakon punih osam godina okusiti prvu ligu. Tu se postavlja pitanje što će biti s onim klubovima koji iz trećeg ranga prelaze u drugi, a iz drugog nitko ne ispada u treći. No o tome će HNS još donijeti odluku.

Saga oko Bjelice: Lako je biti general poslije bitke

Kako je posljednjih mjeseci nogomet bačen u drugi plan, iznjedrila su ona krucijalna pitanja u hrvatskom nogometu koja su došla na iskušenje, a to su pitanja financiranja igrača i tu se pojavio raskol na relaciji igrači-uprava. Dosta teška financijska situacija u gotovo 90 posto hrvatskih klubova zadala je još jednu brigu klubovima koju je bilo nužno iskomunicirati i riješiti.

I dok su gotovo svi klubovi, barem što se tiče najjačeg ranga hrvatskog nogometa, pronašli kompromis na relaciji igrači-uprava, u Dinamu su se stvari krajem ožujka znatno zakomplicirale.

Rat između uprave i igrača oko toga da se smanje plaće igračima i treneru, za koliko, na koji vremenski rok, kulminirao je razrješenjem Bjeličinog stožera. Potez kojim su bivšem Dinamovom treneru odrezali krila. Bjelica je tako nakon pregovora s klubom otišao iz Maksimira i uzeo oko 1,1 milijun eura "oprostivši" im 1,4 milijuna eura koje bi zaradio da je ugovor odradio do kraja. 

S jedne strane, igrači su tvrdili da nisu odbili smanjenje plaća jer im pregovori nisu bili ni ponuđeni, dok s druge strane uprava kluba tvrdila je da oni nisu htjeli pristati i da su dobili prijedlog. U tom začaranom krugu predbacivanja praznih priča i floskula nađeno je kompromisno rješenje. Klub je smanjio igračima plaće i oni su na to "svojevoljno" pristali. Turbulencije u modrom klubu pametno su dovedene u početni položaj nakon imenovanja Igora Jovićevića, čovjeka koji je sve ove godine iz sjene dizao mlade talente i dovodio ih u prvu momčad ekipe, kao i na veliko svjetsko nogometno tržište.

To je potez kojeg niti jedan navijač Dinama neće i ne može osporiti, ali nakon maestralnih Bjeličinih rezultata, teško će biti oboriti letvicu, što Jovićević jako dobro zna. Nesumnjivo je da će Jovićević biti maksimalno fokusiran na budućnost kluba, ali u cijeloj sagi oko Bjelice uvijek će ostati otvoreno pitanje je li se moglo nešto bolje iskomunicirati i je li pandemija pokazala pravo lice nekih ljudi. Možemo reći da je lako biti general poslije bitke o kojoj znamo vrlo malo detaljnih informacija ili ako hoćete, informacije smo dobili na kapaljku.

No kao pravi i moderan klub, kratkoročne eskalacije kojima smo bili svjedoci vrlo su brzo stavljene pod tepih i situacija se sada normalizira. Nema smisla ni govoriti o ranjivosti Dinama jer 18 bodova prednosti i barem dvije razine kvalitete iznad ostalih dovoljni su pokazatelj da je prvak za ovu sezonu riješen, a za dalje ćemo vidjeti.

Plusevi i minusi krize

Dakako, HNL je u jednu ruku bačen na dosta niske grane. Osim korona krize, veći je problem za većinu klubova ta financijska kriza koja će se odraziti tek nešto kasnije. Znamo da je Dinamo dobrostojeći klub u Hrvatskoj, no postavlja se pitanje što sa svima ostalima? Govoreći o tim minusima, treba spomenuti kako je zastao i razvoj brojnih nogometnih talenata o kojima ovisi budućnost hrvatskog nogometa, a upravo su ti talenti brojnim klubovima "slamka spasa" u slučaju prodaje.

Zaustavljanjem treninga i prvoligašima je upitna forma pa je prognoziranje dometa hrvatskih klubova u europskim natjecanjima u idućoj sezoni - obična apstrakcija.

Iako je već tema publike na hrvatskim nogometnim terenima ponekad i humoristična s obzirom na posjetu, sada doista na stadionu neće biti navijača pa će cjelokupna slika biti humoristično-otužna. 

S druge strane, HNS na čelu s Marijanom Kustićem izvijestio je kako je na adresu saveza stiglo sedam ponuda oko kupovine TV prava. Neke su osjetno više od trenutačnog iznosa koji se vrti oko dva milijuna eura. To je novac koji na kraju stigne do hrvatskih klubova i to bi moglo popraviti krvnu sliku u ovoj situaciji. Također, ovo je na neki način prilika da se "resetira" nogometno natjecanje u smislu da svi klubovi krenu u koliko toliko sličnim startnim pozicijama pa bi rasplet sezone mogao ponuditi neizvjesnu završnicu kako u donjem, tako i u gornjem dijelu ljestvice.

Ipak, brojna su pitanja i dalje otvorena.

Tko, što, zašto, kada, gdje i kako?

Potvrda nastavka lige svakako je sjajna vijest za sve nogometaše, navijače i ljubitelje tog sporta. No nogomet na kakvog smo navikli još uvijek je daleko od navijačkih očiju. Situacija u kojoj se sada nalazimo zbog korona virusa nalaže da živimo život po pravilima, a na ta ista pravila svakodnevno postavljamo brojna pitanja. Pet, šest osnovnih pitanja svakog novinarskog naslova najčešća su pitanja za Nacionalni stožer civilne zaštite koji regulira društveno ponašanje i šalje preporuke o tome kako postupati u određenim situacijama. Konkretno, mnogima u društvenom svijetu, pa tako i u sportskom, još nije jasno tko, što, kada i gdje treba raditi?

O svemu tome, detaljno nas je pismenim putem izvijestio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

"Objekti u kojima se trenira moraju na dnevnoj bazi biti dezinficirani, a obavezno nakon korištenja objekta. Također, lopte i svi potrebni rekviziti za trening i utakmicu morat će se dezinficirati po završetku istih. Igrači će po dolasku u svoje klubove svakodnevno mjeriti temperaturu i u slučaju da je veća od 37,2 stupnjeva Celzijusa morat će o tome obavijestiti nadležnog liječnika. 

Igrači su se dužni evidentirati po svakom dolasku na trening, pridržavati se osnovnih epidemioloških uputa poput pranja ruku, održavanja socijalne distance u razmaku od 1,5 metra te pravila o osobnoj higijeni", preporuke su HZJZ-a od 10. svibnja.

Ipak, nije poznato smiju li se igrači tuširati nakon treninga ili utakmice, ima li zajedničkog slavlja nakon postignutog pogotka ili dezinficiraju li se lopte u poluvremenu utakmice.

U četvrtak je ravnatelj HZJZ-a i član Kriznog stožera Krunoslav Capak gostovao na HNTV-u i pokušao precizirati pravila u slučaju da dođe do zaraze. Međutim njegova izjava izazvala je dodatnu pomutnju.

 "Ako netko od igrača bude pozitivan, svi koji su bili u zadnjih 48 sati s njim u bliskom kontaktu moraju u samoizolaciju. Alternativa tome je testiranje, ali test vrijedi 24-48 sati, što znači da bi se do isteka 14 dana trebali stalno testirati. Dakle, morat će biti u samoizolaciji i oni, i njihovi kod kuće. To bi vjerojatno značilo prekid natjecanja za taj klub", rekao je Capak.

Prekid natjecanja za jedan klub značio bi nekoliko stvari. Prije svega, svi protivnici u narednim kolima lige bi automatski protiv tog kluba upisala tri boda što bi značilo neravnomjernu raspodjelu bodova. Također, ako je u pitanju klub iz vrha ljestvice, onemogućena mu je borba za europska natjecanja što bi značilo i značajno nazadovanje u financijskom smislu. Ako je u pitanju klub iz donjeg dijela ljestvice, vrlo je vjerojatno da bi taj klub zbog neodigravanja utakmica ispao iz samog natjecanja. Takav scenarij bi gledali ako se samo jedan igrač kluba zarazi, prema riječima Capaka. 

Kako nemamo odgovore na brojna pitanja, ne možemo ni dati odgovor kako će izgledati hrvatski nogomet u vrijeme korona krize, ali i nakon nje. Teško je nagađati i žonglirati opcijama kada ne znamo kako će se razvijati epidemiološka situacija u državi. U ovom slučaju, neizvjesna budućnost je jedina realnost.