Boban udara milicajca: Fotografija koja je simbol početka Domovinskog rata, ali i kršenja autorskog prava

U sjeni ovogodišnje obljetnice te utakmice koju je CNN uvrstio u pet nogometnih utakmica koje su promijenile povijest, ali i najavile hrvatsko-srpski rat, rijetki su mediji prenijeli vijest o presudi o korištenju te legendarne fotografije Renata Branđolice bez njegova odobrenja kao autora.

Sredinom ožujka je bilo objavljeno da je Trgovački sud u Zagrebu presudio kako je Večernji list povrijedio autorska prava fotoreportera Branđolice tako što je njegovo autorsko djelo koristio u komercijalne svrhe u knjižici izdanoj 2014. uz DVD s filmom "Dinamo: Crvena Zvezda 13.05.1990.- Domovinski rat počeo na Maksimiru".

Izdavač je to učinio bez "njegovog odobrenja, bez navođenja imena autora i bez plaćanja autorske naknade". Večernjem listu sud je naložio i da na ime naknade za povrede imovinskih prava autora Branđolici isplati 48.000 kuna posebno ističući da je njegovo pravo "povrijedio namjerno, odnosno krajnjom nepažnjom".

Osim te kazne uvećane za zakonske zatezne kamate, Večernji list je i u ime naknade neimovinske štete zbog povreda moralnih prava autora morao Branđolici isplatiti dodatnih 15.000 kuna. Naravno, opet uvećanih kamatama i sudskim troškovima, ali i objavu presude u jednim dnevnim novinama i posjećenom hrvatskom portalu.

"Bio je to epilog višegodišnjeg spora kojeg sam, nažalost, morao pokrenuti", kazao je za Hinu Branđolica koji je kao dugogodišnji fotoreporter, specijaliziran za sportske događaje, počeo objavljivati fotografije još 1981. u Sportskim novostima, prešao je u "plavu devetku" Večernjeg lista 1984,. u tim novinama dobio posao 1987. ali i otkaz 2010.

No, i nakon odlaska iz Večernjeg lista, nastavilo se korištenje njegovih fotografija s legendarne utakmice iz 1990. U još jednom takvom slučaju s Večernjim listom sklopljena je nagodba s obeštećenjem, a osim toga, još ima aktivne sporove s izdavačem školskih udžbenika i još jednim izdavačem - poznatim novinarom koji je, kako Branđolica ističe, u bezuspješnom pokušaju nagodbe ponudio uvredljiv iznos za objavu "ukradene" fotografije. Rečeno zagrebačkim žargonom, ta novinarska legenda mu je ponudila "za ćevape i pivo".

Fotografiju besplatno ustupao mnogima

S druge strane, pak, Branđolica ističe da je "kultnu" fotografiju često, na zahtjev i uz navođenje autora, besplatno ustupao mnogima, uključivši i u ovom slučaju Hini – kao jednokratnu ilustraciju teme o kršenju autorskih prava. Problem je, kako kaže, s moćnim izdavačima koji na autorskom djelu žele zaraditi ili zarađuju pritom ne poštujući autorska i moralna prava. Konkretno, besplatno i bez odobrenja koriste tuđe fotografije ne potpisujući pritom čak ni autora.

"Primjerice, muzejima svoje fotografije dajem i besplatno, što neke začuđuje. No, vrijeđaju me neki od bivših kolega koji su me, navodno dobronamjerno, upozoravali da BBB-ovci namjeravaju tiskati majice s mojom fotografijom ili da je u Zagrebu osvanuo grafit – preslika moje fotografije te da se pobrinem za svoja prava. To, naravno, ne smatram povredom mojeg autorskog prava", kaže Branđolica.

No osim povijesne vrijednosti svoje fotografije Bobanova "kung fu" napada na milicajca, a na temelju koje je i CNN donio sud o maksimirskoj utakmici kao jednoj od pet najvažnijih u povijesti, Branđolica otkriva i dio okolnosti njezina nastanka u "preddigitalno doba".

"Poslan sam na izvještavanje sa stadiona sa samo dva filma i teleobjektivom od 300 milimetara. Imao sam mogućnost okinuti manje od sedamdeset fotografija, ono što bi sadašnji 'schnell' fotograf okinuo u minutu ili dvije. Uspio sam okinuti samo tri fotografije Bobanova sukoba s milicajcem, dvije su poznate, a u trećoj mi je netko uletio u kadar", zaključuje Branđolica. Pritom skromno naglašava i faktor sreće u hvatanju pravog trenutka te zaključuje da se od svojih kolega ne ističe posebno ni u slučaju borbe za autorska prava ili u visini isplaćene odšteta za "ukradene" fotografije.

Potvrdu toga može se dobiti i pretragom presuda objavljenih u medijima u posljednjih godinu dana te se, između ostalih, mogu izdvojiti slučajevi presuda u korist legendarnog fotoreportera Matka Biljka zbog neovlaštenog korištenja fotografija pokojnog Siniše Glavaševića, dugogodišnjeg službenog fotografa Hrvatskog nogometnog saveza Drage Sopte, a očekuju se i donošenje presuda u još nekoliko sličnih slučajeva.

Zagrebačka odvjetnica i stručnjakinja za autorsko pravo Albina Dlačić za Hinu je potvrdila da joj se zbog takvih povreda obratilo još nekoliko fotografa.

"Čini mi se da nekako praksa objavljivanja fotografija fotoreportera kao dio programskog sadržaja medija, a bez valjano uređenih autorsko-pravnih odnosa, postaje prisutnija na tržištu. Tek ako fotograf nakon takve objave reagira - ulazi se u uređivanje odnosa, a što nažalost ne mali broj puta završi u sudskom epilogu", kazala je.

Sporna objava bez imena i suglasnosti autora, ali i bez naknade

Dodaje kako u takvim slučajevima nije riječ o ''krađi'', već povredi autorskog prava fotografa, a u slučaju Branđolice na način da je Večernji list njegovo autorsko djelo – fotografiju – objavio bez navođenja njegova imena i suglasnosti, kao i bez plaćanje ikakve autorske naknade.

"Čitajući objavljenu izreku presude, čini mi se korektna. Kritika bi se eventualno odnosila na dužinu sudskog postupka, no odmah se moram ograditi obzirom dugotrajnost postupka ne ovisi samo od postupanja suda već i od postupanja stranaka u postupku", kazala je.

Kao uputu svim korisnicima fotografijama za javnu objavu, a naročito medijskim kućama, ističe da je važno provjeriti imaju li agencije i/ili portali s kojih se fotografije preuzimaju ovlasti dozvoliti objavu fotografija te valjano utvrditi tko je zaista autor/nositelj prava. "Danas zaista nije komplicirano provjeriti takva pitanja u odnosu na fotografiju koju medijska kuća namjerava objaviti kao dio svog programskog sadržaja".

Slučaj povrede autorskog prava Renata Branđolice komentirao je i predsjednik Zbora fotoreportera pri Hrvatskom novinarskom društvu (HND) i Hinin fotoreporter Daniel Kasap.

"Presuda protiv moćne medijske kuće koja je bez odobrenja autora, navođenja njegova imena i bez plaćanja autorske naknade koristila legendarnu fotografiju iz novije hrvatske povijesti donekle je ohrabrujuća. No iznimno je frustrirajuće svjedočiti dugotrajnim sudskim procesima, bahatosti medijskih kuća, ali i neznanju autora koja su njihova prava i kako ih zaštititi ili, što je čak i gore, neznanju kako ih ostvarivati u svakodnevnom radu", rekao je Kasap.

Raspitajte se, uzmite odvjetnika i obratite se strukovnim novinarskim organizacijama i Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava za dodatnu pomoć, zaključio je Kasap.