USPJEŠNA MLADA SPORTAŠICA

Atletska nada Veronika Drljačić otkriva koliko je teško baviti se sportom u Hrvatskoj

Autor

Josip Senjak/Mimladi.hr

Hrvatska je kroz tri desetljeća samostalnosti uvijek imala kao konstantu sjajne sportske talente. U pričama o medaljama uvijek se skriva i priča o odricanju, treningu i podršci obitelji. Upravo je to priča jedne od najvećih hrvatskih atletskih i sportskih nada, 20-godišnje Veronike Drljačić, članice Atletskog kluba Križevci. 

24.10.2021. u 09:11
Ispiši članak

Neposredni povod za razgovor s mladom atletičarkom iz Velikog Ravna kod Križevaca bio je sjajan rezultat na prvenstvu Hrvatske za mlađe seniore i seniorke u Karlovcu, a na kojem je osvojila tri zlata, na 100, 200 i 400 metara.

Veronika je u razgovoru za portal zaposlavanje.mimladi.hr otkrila svoje ambicije, dočarala svoju svakodnevicu, ali i otkrila tko joj je najveća podrška. Atletikom se počela baviti prije 11 godina, u 3. razredu osnovne škole. 

"Gledajući Uličnu utrku grada Križevaca i malu djecu kako trče, i ja sam odlučila okusiti svijet atletike. Pitala sam roditelje hoće li me upisati u AK Križevci kako bih i ja počela trenirati i oni su bez problema pristali i sljedeći dan me upisali. I tu je počela moja atletska karijera. U početku, u kategoriji limačica, znala sam skakati u dalj, bacati vortex ili trčati 60 metara. Ipak trčanje mi je uvijek nekako bolje išlo, premda sam u početku bila uvijek negdje na sredini ili na kraju u rezultatima. Iz godine u godinu počela sam sve više napredovati i tako sam ostala na sprinterskim disciplinama 200 metara i 400 metara", počela je svoju priču Veronika.

Sportski uzori su joj Amerikanka Allyson Felix te Jamajčanin Usain Bolt, kao i Križevčanin Branko Zorko, peterostruki olimpijac i višestruki hrvatski rekorder. Veronika je zaradila nadimak Kraljica Balkana i to nakon Balkanskog prvenstva za juniore i juniorke 2020. u Istanbulu. To se dogodilo nakon 13 medalja na Balkanskim prvenstvima, u četiri godine juniorskog staža, čime je postala najuspješnija juniorka u povijesti održavanja tih igara. 

"Na tom natjecanju osvojila sam zlato na 200 metara, zlato na 400 metara te srebro u štafeti 4×400 metara. Zatim sam ove godine na Europskom prvenstvu do 23 godine u Tallinnu prošla u polufinale na 200 metara te sam istrčala osobni rekord, 23.82 sekunde. Trčala sam i 400 metara te zauzela 17. mjesto. Još bih istaknula Hanžekovićev memorijal 2019. kada sam osvojila zlato u nacionalnoj utrci na 400 metara i to mi je ostalo u sjećanju jer osim zlata atmosfera je bila odlična te su me došli bodriti roditelji koji me uvijek bodre, rodbina i prijatelji", podsjetila je na svoje najveće uspjehe Veronika.

A što o Veronikinoj sezoni misli njezin trener Drago Palčić

"Zadovoljan sam cijelom sezonom i čak je iznenađujuće dugo držala formu ove godine. Imala je i rezultat ispod 54 sekunde na 400 metara, svi smo zadovoljn", rekao je trener Palčić. 

Kako izgleda prosječan dan za ovakve rezultate?

"Prvo se zagrijem, istegnem, napravim vježbe u pokretu te vježbe preko prepona i zatim radim metodiku, to je uobičajeno za svaki dan. Ponedjeljkom nakon zagrijavanja i vježbi radim skočnost i eksplozivnost, utorkom radim dionice, srijeda je rezervirana za kilometražu, četvrtkom sam obično u teretani, u petak vježbam blok i imam nadražaj za subotu, a subotom me obično trener „uništi“ na treningu, odnosno imam jače dionice", pojasnila je Veronika.

"Dižemo stepenicu po stepenicu sve aspekte treninga, pazimo na opterećenje i raznolikost. Ove godine počeli smo trenirati dvaput dnevno. Jedan trening može biti pripremni, drugi relaksirajući, u prosjeku traje oko sat i pol. Nije svaki dan tako, jedan dan u tjednu je regeneracija, a nedjeljom je ili natjecanje ili odmor", kazao je Drago Palčić i dodao da treneri ne moraju zadati ciljeve sportašima jer to rade oni sami.

S Brankom Zorkom sam radio 20 godina i nikad se nismo opterećivali, sve dolazi kao nusproizvod. Što se tiče Veronike, sve ide planski, vjerujem da na godinu možemo ispod 53 sekunde, a za nekoliko godina mislim da se može kandidirati za najveća svjetska natjecanja. 

Koliko je teško baviti se sportom u Hrvatskoj? Mogu li mladi u Hrvatskoj živjeti od atletike?

"Teško se baviti sportom u Hrvatskoj. Svega se nekolicina sportaša koji su u samom svjetskom vrhu mogu potpuno posvetiti sportu. Mladi samo od atletike teško mogu živjeti u Hrvatskoj. Moraju imati ogroman talent, popraćen s puno rada i truda, a ako nemaju dobre sponzore, moraju raditi dodatan posao uz treniranje kako bi se financirali", otkrila je Veronika. 

"Mislim da od atletike jedino može živjeti Sandra Perković. Moraš osvojiti olimpijsku medalju ili biti vrh u disciplini da bi imao osiguranu egzistenciju. Mladima se ipak sve vraća kroz putovanja i druženja", pojasnio je Drago Palčić. 

Kao najveću potporu istaknula je roditelje koji su je od početka karijere vozili na treninge i natjecanja,  vjerovali u nju, bodrili je i navijali. 

"Velika su mi podrška i rodbina i prijatelji koji me znaju doći gledati na natjecanje i navijati. Zato im velika hvala! Država pomaže u nekoliko stvari. Prvo, pripreme su uglavnom financirane od strane Hrvatskog olimpijskog saveza. Drugo, kategorizirani sportaši preko središnjeg Ureda za sport dobivaju smještaj u studentskim domovima. I zadnje, kategorizirani sportaši dobivaju malu financijsku pomoć različitu za svaku županiju i kategoriju, rekla je pa nastavila, lokalna zajednica isto donekle financira neke stvari i reklamiraju nas putem novina i radija te svake godine dodjeljuju nagrade za najuspješnije sportaše, na čemu sam zahvalna", poručila je mlada sportašica.

A što kaže njezin trener? 

"U klubu nastojimo pomoći. Nalazimo se i sa sponzorima, a od saveza imamo maksimalnu podršku. Uglavnom se to odnosi na pripreme koje su uvijek odobrene. Grad u okviru mogućnosti također financira naš rad. Snalazimo se i nastojimo pomoći sportašima, barem na skroman način", pojasnio je Drago Palčić. 

Veroniku su pitali i što se u Hrvatskoj radi dobro po pitanju sporta, a što bi se moglo unaprijediti.

"Jako je dobro što se mnogo djece i mladih bavi sportom, a mogli bi se poboljšati uvjeti u manjim gradovima i općinama te bi trebalo poraditi na financijskoj pomoći seniorima kako bi se potpuno posvetili sportu, a ne da dodatno rade", odgovorila je.

Otkrila je i da je na putu imala dosta prepreka, no dodaje i da one nisu bile toliko velike. 

"Imala sam problema s ozljedama, bilo mi je malo teže uskladiti školu i treninge, a pripreme stisnuti u taj sav raspored, no uspjela sam sve na kraju riješiti bez problema. Za sada nemam nikakvu neugodnu niti nijednu drugu situaciju da bih je baš željela zaboraviti".

Odgovor na pitanje o krajnjem cilju bio je najlakši za pretpostaviti. 

"Olimpijske igre san su svakog mladog atletičara, odnosno sportaša, tako i meni. Postavila sam si cilj otići u Pariz za tri godine, a zatim naravno i u Los Angeles za sedam godina. Vjerujem u sebe i svog trenera da će me dobro pripremiti i da ću do tada uspjeti istrčati normu. Put do OI-a je dug i mukotrpan. Treba uložiti jako puno truda u treninge i atletske i snage, ići na masaže, biti jako dobro povezan s trenerom i drugim članovima tima, a o financijama da ni ne pričam", ispričala je, vjerujemo, buduća olimpijka.

Veronika je studentica kineziologije. Na pitanje ima li fakultet sluha za mlade sportaše i daje li joj kakvu potporu, dala je jasan odgovor. Kakvo je stanje na tržištu rada s kineziolozima?

"Fakultet mi ne daje nikakvu potporu. Čak naprotiv, na pripremama sam morala biti prisutna na online predavanjima i vježbama i pisati seminare. Mladima nakon završetka kineziološkog fakulteta uglavnom slijedi čekanje na burzi rada jer posla nema. Točnije, posla ima u izobilju, samo su plaće minimalne, a konkurencije je previše", iskrena je Veronika.

Na kraju je otkrila i gdje se vidi za 10 godina. 

"Prvenstveno kao trenerica koja će trenirati mladu i talentiranu djecu, naučiti ih nešto novo, a možda i s nekima od njih završiti na Olimpijskim igrama. Također, ako ću biti zdrava i ako će sve biti uredu, planiram i dalje trenirati i natjecati se, a možda uspijem i završiti 2032. na Olimpijskim igrama u Brisbaneu", zaključila je Veronika Drljačić razgovor za portal zaposljavanje.mimladi.hr.

Ministarstvo turizma i sporta o podršci države

Odgovore na koje sve načine država pomaže sportu, potražili su u Ministarstvu turizma i sporta. Kažu da je Vlada u protekle četiri godine povećala izdvajanja za sport za 100 posto, a značajna izdvajanja i povećanja su se odnosila i na programe krovnih sportskih organizacija.

"Proračun Hrvatskog olimpijskog odbora u 2021. godini iznosi 176.333.455 kuna, a mladim sportašima se pomaže kroz niz programa, kao što su redovni programi nacionalnih sportskih saveza među kojima su i pripreme i natjecanja za koja je osigurano 77.384.290 kuna, razvojni programi za talentirane mlade sportaše u koje je uključeno više od 400 sportaša i osigurano 9.855.390 kuna, olimpijski programi u koje je uključeno 117 sportaša i osigurano 22.578.450  kuna, kao i mjesečna olimpijska stipendija s obzirom na kategoriju sportaša iznosi od 1.500 do 8.000 kuna", stoji u odgovoru Ministarstva turizma i sporta.

Kroz programe Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza uključeno je u razne sportske aktivnosti ukupno 140.000 učenika i studenata, a programi su u 2021. sufinancirani s ukupno 23.210.638,00 kuna.

"Također, Ministarstvo provodi natječaj za stipendiranje školovanja kroz koji je stipendiran u posljednje tri godine 171 sportaš. Kroz programe i natječaje za poticanje lokalnog sporta u razne sportske aktivnosti u posljednjih šest godina uključeno je 150.000 djece i mladih, a osigurano je 40.288.904 kuna. U suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kategorizirani sportaši studenti ostvaruju pravo na smještaj u domu te je tako osiguran smještaj za 80 sportaša", odgovorili su iz Ministarstva turizma i sporta.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.