Znanstvenica iznijela podatke koji nas trebaju zabrinuti: 'Nadam se da ćemo to sačuvati

Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, je na pitanje hoće li 2024. biti najtoplija godina odgovorio kako ćemo "značajno biti iznad 1,5 Celzijeva stupnja". "Tu je možda dobro reći da to nije 1,5 stupanj u smislu kako ga definira Pariški sporazum, dogovor koji je prije devet godina donesen, a koji je definiran kao prvi cilj koji bismo trebali izbjeći – upravo tih 1,5 stupnjeva. U smislu Pariškog sporazuma tih 1,5 stupnjeva znači kroz dulje razdoblje od desetak godina. Mi ćemo s ovakvom tendencijom porasta vjerojatno doći u tu fazu da ćemo i taj prvi Pariški cilj, nažalost, preskočiti za desetak godina te je 2024. godina prva pojedinačna kada probijamo taj neslavni rekord", kazao je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Također se dotaknuo pitanja je li usporavanje globalnog zagrijavanja uopće još i moguće. 

"Tu je možda dobro reći da, kad bismo stali na ovom nivou zagrijavanja, većina i društava, čak i neke najsiromašnije zajednice bi se uspjele prilagoditi na takav nivo globalnog zagrijavanja. Nažalost, s emisijama koje imamo danas idemo prema svijetu koji je 3 stupnja topliji od prosjeka. To je puno dublja promjena u klimatskom sustavu. Čak i neke najbogatije zemlje se neće moći prilagoditi na takav nivo promjena u klimatskom sustavu", kazao je Guttler u Otvorenom HRT-a. "Apokaliptične ili pesimistične klimatske projekcije nemaju vjerojatnost nula. Nije da su nemoguće", istaknuo je. Dodao je kako se događa to da sustavno iz desetljeća u desetljeće vidimo devastaciju klimatskog sustava, devastaciju biosfere. "Međutim, ipak su to promjene koje su i spore, nisu toliko nagle", ističe glavni ravnatelj DHMZ-a. 

Dr. sc. Natalija Dunić, iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kazala je pak kako su temperature mora, po najnovijem izvještaju, u rastu. A ono što je alarmantno je da najnovija istraživanja pokazuju da temperatura od 2005. godine do danas raste dvostruko brže nego li je od 1960. godine do danas. "Neke globalne procjene pokazuju da, kad se pogleda 2022. godina ili 2023. godina, vidi se da je globalni prosjek površinske temperature mora u odnosu na predindustrijsko razdoblje porastao preko 1 stupanj. Ono što je još zabrinjavajuće je da taj porast temperature, kako u atmosferi tako i u moru, prati i pojava morskih toplinskih valova. Najviše se to vidi u površinskom sloju. Veliki dio tog izvještaja pokazuje na opasnost, odnosno upozorava da se ti morski toplinski valovi pojavljuju sve češće. I to ne samo u površinskim slojevima do 150 metara, već čak i do 1500 metara dubine, posebice u Sredozemlju", kazala je.

FOTO:  Marko Todorov/Cropix

Dunić: Porast temperature prati i pojava morskih toplinskih valova 

"Tako da to je nešto što utječe definitivno i na morske ekosustave. Znanstvenici neumorno rade na istraživanjima da vide kakvi su ti jer je to relativno nova stvar, novi stres u dubljim slojevima koji se događa, tako da je sad na nama da istražimo na koji način se to može manifestirati na okolišu mora", dodala je. Jadransko more poznato je po svojoj ljepoti i bioraznolikosti, no klimatske promjene mogle bi imati dalekosežne posljedice na naše more. "Nedavno smo radili istraživanje prodiranja mora u dolinu rijeke Neretve i ono što smo zamijetili je da to prodiranje koje se događa ne zaustavlja se do određene točke. Mi smo mjerili od ušća rijeke Neretve sve do grada Metkovića i more je bilo slano, odnosno rijeka je bila slana u prizemnim slojevima sve do grada Metkovića", rekla je dr. sc. Natalija Dunić, Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Dunić je također naglasila i da prodiranje mora ispod zemlje utječe i na poljoprivredu pa se osvrnula koja su područja u tom smislu najugroženija. "Delte rijeka su najugroženija područja diljem jadranskih obala, a što se tiče naše strane, to je delta rijeke Neretve", kazala je za N1. Mi smo je pak posjetili na njenom radnom mjestu u Splitu i pitali također između ostaloga o tome po čemu je naš dio mora od sjevera do juga bolji i očuvaniji od drugih i meka je za brojne turiste koji nam dolaze ne samo ljeti kako bi uživali u njegovim ljepotama. Iako naravno bi to sve trebalo biti još i puno bolje i očuvanije s naše strane i o čemu moramo voditi računa.

Natalija nam je o tome rekla: "Pa ja bih rekla da je to upravo radi našeg položaja, radi oblika mora kako je, radi cirkulacije koje imamo, jer je cirkulacija jako lijepa. Naša obala je razvedena upravo radi te cirkulacije koja donosi svježu vodu i noviju vodenu masu i ta cirkulacija je ono što je održalo ovo more jako poželjnim. A plus toga mi imamo i jako puno rijeka koje se u to isto more izlijevaju i donose nutrijente, posebice ranije gdje se život stvarao, kao i jako veliku bioraznolikost u ovom našem Jadranskom moru. Mi za razliku od drugih mora i dalje imamo manje transporta i manje brodica iako i to nažalost raste iz godine u godinu, posebice radi turizma i potreba za transportom" kazuje nam Dunić.

FOTO: Unsplash

No ipak je upozorila na neke opasnosti

"Ali imamo tako jedno lijepo more koje bi trebalo čuvati jer mi smo po svim tim standardima jedno od boljih mora kad se pogleda sama kakvoća mora. Institut za oceanografiju i ribarstvo redovito prati raznorazne parametre gdje se preračunava to u nekakvu kvalitetu mora i mi smo jedno od boljih mora i da naravno da bi to trebalo očuvati. Ja se nadam da će se očuvati i da taj transport neće toliko buknuti i da ta cirkulacija neće baš toliko opasti jer upravo radi te cirkulacije, i radi tog svježeg kisika koji dolazi se stvori ta bioraznolikost", dodala je.

"Jer sve je to povezano, i to je jedan ciklus. I ako se taj ciklus naruši bojim se da neće ostati tako dobro  more, pa se zato iskreno nadam se to sve skupa neće narušiti kao i cijeli ti procesi". Ističe da to govori iz perspektive fizičara jer se kao fizičarka bavi tom cijelom cirkulacijom. Istražujem je pa onda kad vidim da je ta cirkulacija nije više kao što je nekad bila i sad kad odem na terene i kad mjerim vodeni stupac , temperaturu i salitet i kad vidim da je salitet strašno visok i temperature u prizemnim slojevima sve veće i veće iz godine u godinu, što prije se nije mjerilo, sve je ton zajedno pomalo zastrašujuće. Jer znam da će to dovesti do narušavanja nekog sustava kojeg mi znamo u tom moru". 

Hrvati svjesni opasnosti koja se nadvija nad zemljom: Morat će promijeniti način života

"A s druge pak strane opet ću ponoviti da pojave ovih morskih toplinskih valova kojih ima sve više i više kako na površinama tako i u srednjim slojevima mora dovodi tako nagle stresove na mikrolokacijama i na nekom području i doći će do jednog velikog stresa tog područja i onda organizmi taj stres osjete i opet se tome moraju prilagođavati takvim podražajima”, kazuje Dunić i za kraj konstatira: “A trenutno ono što vidim da ćemo mi znanstvenici samo bilježiti sve više i više slučaj po slučaj, tako da ćemo vidjeti što donosi budućnost".  

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.