Žene i dalje u nepovoljnijem položaju i na tržištu rada i u privatnoj sferi

"Žene na tržištu rada u Hrvatskoj čine većinu nezaposlenih, 54 posto, u većini su koja radi na određeno vrijeme, zarađuju 12 posto manje plaće, žrtve su spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, dvostruko su opterećene, postavljaju im se diskriminatorna pitanja na intervjuima i dotiču 'stakleni strop', tj. onemogućeno im je napredovanje. Samo 2,5 posto muškaraca koristi rodiljne i roditeljske dopuste", istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Skup pod nazivom "Uskladiti profesionalni i obiteljski život – Kako unaprijediti profesionalnu jednakost između muškaraca i žena u našim današnjim europskim društvima?" organiziralo je francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj i nevladina organizacija Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) u  okviru europskog projekta JUMP (Juggling Motherhood and Profession).

Hrvatska među zemljama s najizraženijim rodnim jazovima

Ljubičić je predstavila rezultate dvaju istraživanja provedenih u sklopu projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života" koji pokazuju da Hrvatska uz južnoeuropske zemlje ima jedan od najizraženijih rodnih jazova u obavljanju kućanskih poslova, a svrstava se i među zemlje s najizraženijim rodnim razlikama u EU i po pitanju svakodnevne uključenosti u brigu o djeci.

Čak 83 posto žena u Hrvatskoj obavlja rutinske kućanske poslove, a kada se radi o brizi o djeci tada 58 posto rade žene.

Istraživanje  "Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena" na 600 zaposlenih žena pokazalo je pak da takva neravnopravna rodna podjela obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na mnoge zaposlene žene ostavlja negativne posljedice, i to kako na njihov privatan, tako i na njihov profesionalan život, naglasila je Ljubičić.

Žene manje spavaju kako bi uspjele odrađivati sve kućanske i obiteljske obaveze

Istraživanje je pokazalo da je svaka druga žena barem jednom u životu znatno smanjila količinu sna na duže vremensko razdoblje kako bi uspjela odrađivati sve kućanske i obiteljske obaveze.

Utvrđeno je i da je veća količina vremena koje žene provode obavljajući rutinske kućanske poslove i poslove vezane za brigu o djeci povezana s većim brojem negativnih posljedica po njihovu karijeru.

Odgovori zaposlenih žena na pitanja o posljedicama obavljanja kućanskih poslova i ostalih obiteljskih obaveza na njihov profesionalni život pokazuju da je 30 posto njih barem jednom tijekom života zbog obiteljskih obaveza odustalo od stručnog usavršavanja i isto toliko njih odustalo od poslovnog putovanja.

Zaposlene žene radi obiteljskih obaveza odbijaju napredovanje

Oko jedne četvrtine zaposlenih žena je zbog potreba obavljanja obiteljskih obaveza doživjelo sukob sa svojim nadređenim ili s poslodavcem, a oko 21 posto žena je doživjelo sukob s kolegama na poslu. Svaka peta zaposlena žena je barem jednom u životu radi obiteljskih obaveza odbila napredovanje, a oko 13 posto njih je zbog nemogućnosti izvršavanja svih radnih obaveza koje su se kosile s njihovim obiteljskim i kućanskim poslovima, barem jednom primilo umanjenu plaću. 

Ljubičić je istaknula da je istraživanje njenog ureda s udrugom Roda iz 2015. pokazalo da najveću prepreku žene na tržištu rada danas doživljavaju zbog majčinstva. Oko 55 posto ih je dobilo prestanak radnog odnosa, bilo zbog isteka ugovora o radu, bilo kad su se vratile kao tehnološki višak ili su doživjele smanjenje plaće.

Očeve treba ravnopravno angažirati u podizanje i odgoj djece

"Ovakvi rezultati su pokazatelj da moramo mijenjati politike", naglasila je Ljubičić.

Ona predlaže kreiranje strategija koje će doprinijeti ravnopravnom angažiranju očeva u roditeljstvu, povećanje naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta očeva, kontinuirano stvaranje pozitivne klime prema korištenju rodiljnog i roditeljskog dopusta očeva te kontinuirano podizanje razine znanja i svijesti o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obveza te veće sudjelovanje očeva u podizanju i odgoju djece.

"Neravnopravnost koči normalan razvoj društva te doprinosi raznim uzrocima nasilja", poručila je savjetnica predsjednice Republike za društvene djelatnosti i mlade Renata Margaretić Urlić.

Najvažnijim je ocijenila mijenjanje mentaliteta i predrasuda koje postoje u zemlji.