ZELENO GOSPODARSTVO Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu je velik, ali još nije kasno za prilagodbu

Iako aktivna proizvodnja usjeva, živice i drveće na poljoprivrednim zemljištima fotosintezom sekvestriraju ugljik iz atmosfere, koji se može skladištiti i u pravilno obrađenom tlu, poljoprivreda je odgovorna za oko 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, odmah iza energetskog, prometnog, stambenog i komercijalnog sektora.

Zašto su klimatske promjene i poljoprivreda neraskidivo povezani?

Vremenski i klimatski uvjeti utječu i na dostupnost vode potrebne za navodnjavanje, prakse pojenja stoke, obradu poljoprivrednih proizvoda te uvjete prijevoza i skladištenja.

S obzirom na promjene po pitanju klime očekuju se slabiji poljoprivredni prinosi, a sve zbog očekivanja nestašica vode, toplinskih valova, velikih količina oborina koje pridonose eroziji tla i drugih ekstremnih vremenskih i klimatskih uvjeta.

Osim toga, brojni učinci klimatskih promjena izvan Europe mogli bi utjecati na cijenu, količinu i kakvoću proizvoda te, kao posljedica toga, na trgovinske tokove, što bi pak moglo utjecati na prihode od poljoprivrede u Europi.

Ekološka proizvodnja kao važan segment

Strateškim odrednicama za razvoj zelenog gospodarstva posebno se ističe razvoj ekološke poljoprivrede i turizma kao sastavni dio "zelenog razvoja gospodarstva Hrvatske".

Ekološka poljoprivreda predstavlja veliki izazov i potencijal za hrvatsku poljoprivredu, a lako ju je povezati i s razvojem u turizmu.

Čisti ekološki proizvodi traženi su na tržištu te osim što bi se mogli izvoziti vrlo dobro kotiraju i kao izvorni proizvod u domaćoj turističkoj ponudi.

Vrlo je, s obzirom na navedene probleme koje donose klimatske promjene, bitno promovirati vezu poljoprivredne proizvodnje i energetskog sektora kao i poticaj za izgradnju energana na biomasu, odnosno na otpadnu biomasu iz poljoprivrede.

Veliki potencijal predstavlja i izgradnja postrojenja za proizvodnju bioplina obradom stajskog gnoja u stočarstvu, na farmama muznih krava ili u svinjogojstvu, kao i za proizvodnju bioplina iz biorazgradivog dijela komunalnog otpada. Dobiveni bioplin je moguće koristiti kao energent npr. u kogeneracijskom postrojenju, ali ga je moguće i pročistiti (biometan) i utiskivati u postojeću plinsku mrežu ili koristiti kao gorivo u prometu. Kod kogeneracijskih sustava otpadna toplina može poslužiti u poljodjelstvu, u proizvodnji voća i povrća, za zagrijavanje staklenika, ali i kao energetski izvor za sušare ili hladnjače.

Organiziranom izgradnjom sušara i hladnjača u pojedinim regijama bitno bi se poboljšao položaj poljoprivrednih proizvođača na tržištu voća i povrća.

Što još možemo napraviti kako bi prilagodili poljoprivredu posljedicama klimatskih promjena?

Jedan od mehanizama kako bi različite države što bolje prilagodile svoju poljoprivredu posljedicama klimatskih promjena je klimatski pametna poljoprivreda Climate Smart Agriculture (CSA).

Radi se o pristupu koji pomaže u vođenju aktivnosti koje su potrebne za transformaciju i preusmjeravanje poljoprivrednih sustava kako bi učinkovito podržavali razvoj i osigurali sigurnost proizvodnje i opskrbe hranom. Cilj CSA je da pomogne poljoprivrednicima da se lakše prilagode klimatskim promjenama, ali i da svojim aktivnostima smanje ispuštanje štetnih plinova.

Mehanizam se temelji na tri stupa - održivom povećanju produktivnosti i prihoda, prilagodbi i razvijanju otpornosti prema posljedicama klimatskih promjena i smanjivanju i uklanjanju emisija stakleničkih plinova.

CSA nije skup radnji koje je moguće univerzalno primijeniti nego je to holistički pristup koji uzima u obzir prakse, javne politike i financiranja. Neki od primjera CSA su integrirana zaštita bilja, održivo upravljanje vodom, sadnja različitih kultura, površinska obrada tla te agro-šumarstvo. 

Cilj CSA je osnažiti nacionalne i lokalne institucije, podržati poljoprivredne politike te financijski podržati projekte za njegovu implantaciju u praksi.

Članak je objavljen u sklopu projekta 'Zelena Hrvatska-važnost obnovljivih izvora energije' kojeg sponzorira JANAF