Koprivnica može biti primjer drugima u Hrvatskoj: 'Ideja je ljudima u početku bila smiješna'

Stručnjak za održivi razvoj Matija Hlebar, za portal Direktno je objasnio kako funkcionira sustav za odvajanje otpada u gradu Koprivnici. Objasnio je kako živi u stambenoj zgradi i da u zgradi postoje posebni spremnici za odvojeno sakupljanje biootpada, plastičnog otpada i papirnog otpada. "To je veliki napredak i iskorak u odnosu na prije 15-ak godina kada u stambenoj zgradi nije bilo niti jednog spremnika za odvojeno sakupljanje otpada", istaknuo je.

"Prije sam se dosta bavio tim područjem, a najveći udio otpada u Republici Hrvatskoj čini biootpad iz kućanstava i upravo je zato spremnik za odvojeno sakupljanje iznimno važan. Kad bi svi ljudi odvojeno sakupljali biootpad praktički oko 40-ak posto otpada može se riješiti odvojenim sakupljanjem biootpada", objasnio je stručnjak za održivi razvoj. Napomenuo je kako je nakon biootpada najzastupljenija plastika i plastični otpad te da je ona danas dominantna vrsta ambalaže. "Ima je i volumno jako puno, nije teška, ali je volumenom ogromna", dodao je.

Objasnio je kako se spremnik za odvojeno skupljanje plastičnog otpada u stambenoj zgradi, koji ima više od 100 litara, napuni za tri ili četiri dana. "Sada smo dobili veći spremnik za odvojeno skupljanje plastike i to je puno bolje jer nam taj spremnik naravno koristi puno više dana i samim time se smanjuje i potreba za brojem pražnjenja", istaknuo je. "Što se tiče papira i papirne ambalaže, imamo dva spremnika po 240 litara i oni bi puno dulje trajali kada bismo svi u zgradi imali svijest o tome kako je važno spoljštiti kartonske kutije koje svojim volumenom, ako se u spremnik bacaju cijele, zauzmu puno prostora", kazao je. 

FOTO: Pixabay

Postoji visoka razina okolišne i ekološke svijesti

Stručnjak za održivi razvoj objasnio je kako ima jako puno primjera gdje kutije zauzimaju veliki dio spremnika upravo zato što mnogi odložene kartonske kutije nisu spoljštili. "U ovom užurbanom načinu života, društvenom i gospodarskom sustavu u kojemu živimo, mogu razumjeti ljude koji u takvim okolnostima odlože voluminozni otpad bez da ga spljošte, ali bitno je imati svijest" kazao je Hlebar. "Inače, iz iskustva mogu reći da u gradu Koprivnici ljudi imaju visoku razinu okolišne odnosno ekološke svijesti", naglasio je stručnjak, pohvalivši građane Koprivnice. Matija Hlebar je istaknuo kako je bitno da se građanima sve to i omogući.

"Bitno je omogućiti spremnike koji su građanima na dohvat ruke i koje u trenutku kad u rukama imaju određenu vrstu otpada, odmah mogu odložiti", objasnio je. Dodao je kako je važna pristupačnost spremnika za odvojeno sakupljanje otpada i ažurno pražnjenje tih spremnika. "Ljudima je jako važno da se ti spremnici isprazne na vrijeme i da je taj sustav besplatan jer samim time ljudi doprinose i okolišu, svojoj zajednici i planetu. Svi ljudi žele raditi ono što je dobro. Na razini grada Koprivnice vidi se da je odvojenim sakupljanjem najčešćih vrsta otpada, došla među vodeće gradove u Hrvatskoj, to jest do 60-ak posto odvojeno sakupljenog otpada", istaknuo je naš sugovornik.

Istaknuo je također da se odvojeno sakupljeni otpad dodatno razvrstava na reciklažnom dvorištu u Koprivnici, što je i nepohodno. "Primjerice, u spremnik plastike stave se sve moguće vrste plastike, a da bi se ona mogla reciklirati mora biti razvrstana na pojedine vrste plastike jer postoji više desetaka plastične ambalaže od kojih je najpoznatija PET ambalaža", rekao je. Otkrio je kako sav biootpad ide na kompostanu te da grad Koprivnica ima jednu od najmodernijih kompostana. "Papir i kartonska ambalaža idu na oporabu i to rade u suradnji s tvornicom papira koja ima svoje dvorište. Nekada je to bila tvrtka Unijapapir koja je u međuvremenu postala DS Smith", kazao je Hlebar.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

Teretni bicikli su bili dio UZOR-ovog programa od 2010. do 2018.

Matija Hlebar podijelio je i savjet o tome što bi najviše potaknulo druge gradove da se ugledaju na Koprivnicu i postanu još jedan pozitivan primjer gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. "Moje osobno iskustvo u području gospodarenja otpadom je odvojeno sakupljanje svih vrsta reciklabilnog otpada u mjestu nastanka. Ako vi imate na dohvat ruke spremnike u svom kućanstvu, bilo u kući ili stanu (stambenoj zgradi), prije ćete odvojiti otpad u spremnike. Moje mišljenje je da na mjestu nastanka ljudima mora biti omogućeno odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada jer ako je ljudima nešto pristupačno, onda to radije odvajaju", istaknuo je Hlebar.

"Ako moraju nositi pojedinu vrstu otpada na neku udaljenost veća je vjerojatnost da će baciti tu vrstu otpada u miješani komunalni otpad jer te spremnike ima svatko, kanta za smeće nam je najbliže. Tako ljudi u užurbanom načinu života, ako nemaju spremnike za odvojeno za  skupljanje različitih vrsta otpada, najčešće odlože gdje im je najpraktičnije", objasnio je. Matija Hlebar objasnio je kako je funkcionirao sustav za odvojeno skupljanje starog papira koji je osmislio samostalno i koji je gradu donio mnoge benefite. Naime, radilo se o teretnim biciklima koji su nastali kao dio UZOR-ovog programa "Teretnim biciklom do održive zajednice" koji je prikazan kao primjer dobre prakse u studiji izrađenoj za Europsku banku za obnovu i razvoj.

"Počelo je tako da sam uočio problem i vidio da zbilja velike količine papira, letaka, novina i časopisa ljudi jednostavno bacaju u kontejner, tj. u miješani komunalni otpad; u našoj zgradi to je bila uobičajena praksa, a tako i kod drugih. Kako volim održivi razvoj i njime se bavim više od 20 godina, razmišljao sam kako bih mogao riješiti problem odlaganja korisne sirovine, kakva je stari papir i to na održivi način - tu se rodila ideja s teretnim biciklima", kazao je. "Bila je to ideja koja je ljudima u početku bila jako smiješna, ali smo proveli edukaciju svih kućanstava, "od vrata do vrata" i ljudima se to u biti jako svidjelo, svi su se uključili", objasnio je sugovornik.

FOTO: Pixabay

'Ljudi moraju imati konkretno rješenje'

"Dakle, od jedne ideje, fantazije održivog rješenja koje je nastalo u mojem srcu i u glavi, razvili smo sustav koji je bio inovativan, koji je funkcionirao na dobrobit društva, prirode, okoliša, ali i ljudi", istaknuo je. Naš sugovornik je rekao da je 2010., kada je sustav osmišljen, bilo puno nezaposlenih osoba, kako u zajednici tako i u Hrvatskoj. "Kroz te programe omogućili smo ljudima da rade, poboljšaju kvalitetu života i dobivaju plaću vozeći teretne bicikle i razvrstavajući papir", kazao je. "Osmišljenim sustavom namjera je bila samo jedna; prepoznati i riješiti problem koji smo 2009./2010. godine imali u lokalnoj zajednici. Prvi partner u tome bio je Komunalac, gradsko komunalno poduzeće", objasnio je.

"Oni su davali resurse koje su imali, poput kamiona za prijevoz i kontejnera u koje se skupljao stari papir, a mi smo dali znanje, ideju i rješenje. Tako smo u partnerskoj suradnji s njima i nizom drugih partnera započeli tu ideju 2010. i do 2018. smo je vodili, a onda smo poklonili sve teretne bicikle; kombi našoj lokalnoj zajednici, gradskom komunalnom poduzeću i gradu Koprivnici da oni dalje nastave", rekao je. Istaknuo je kako i danas odvojeno sakupljaju, ali teretni bicikli više nisu na ulicama. "Sustav sada funkcionira drugačije, to je bila poslovna odluka. Potpuno je drugačije kada se na sustav gleda iz očiju entuzijasta, volontera, organizacije civilnog društva i iz očiju poslovnog, pravnog subjekta", objasnio je stručnjak.

Priča koja kola otokom još iz vremena Jugoslavije: 'Kod nas je to tradicija'

"Mi smo rješavali papir, karton i dvije godine stari tekstil, dok oni imaju cijelu lepezu, dakle puno vrsta otpada koji se odvojeno mora sakupiti, razvrstati i oporabiti u suradnji s drugim partnerima", istaknuo je. "Kada vidim neki problem, osobno mi je uvijek izazov razmišljati na održivi način i napraviti održivi sustav koji daje okolišne, društvene i gospodarske rezultate. To je suština jer ako se radi samo informiranje i edukacija, što dalje? Ljudi moraju imati konkretno rješenje gdje svoju informiranost i osviještenost mogu pretvarati u konkretne korake, a svakako svi možemo doprinositi", zaključio je stručnjak za održivi razvoj Matija Hlebar.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.