Hrvatska se ističe u EU: 'Možemo postati vodeća zemlja u zelenoj tranziciji'

Ovaj proces podrazumijeva prelazak na obnovljive izvore energije, unaprjeđenje energetske efikasnosti i smanjenje zagađenja okoliša. Unatoč ambicijama, primjena europskih smjernica susreće se s izazovima u stvarnom životu. Financijski teret, prilagodba industrije i socioekonomske promjene predstavljaju kompleksne izazove za Hrvatsku.

Cilj zelene tranzicije je ekološki održiva ekonomija koja smanjuje negativan utjecaj na okolinu. Da bi do tog cilja došlo potrebno je napraviti promjene u energetskom sektoru, prometnom, industrijskom, građevinskom sektoru… itd. To je ključan korak u izgradnji održivije budućnosti i postizanju ravnoteže između ekonomske dobiti i očuvanja životne sredine. Održivost zelene tranzicije uključuje i prilagodbu industrije prema ekološkim standardima.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Potrebno je poticati tehnološke inovacije i prakse koje smanjuju ekološki otisak, čime se postiže ravnoteža između ekonomskog rasta i očuvanja okoliša. Održivost zahtijeva aktivnu ulogu građana, stoga ključnu ulogu igraju edukacija i podizanje svijesti o važnosti očuvanja okoliša. 

Profesorica Zanki za portal Direktno istaknula je kako je Hrvatska stvorila značajan napredak u usvajanju zelenih tehnologija, osobito kroz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvor energije u posljednjih 10 godina, s posebnim naglaskom na protekle tri.

Hrvatska ima potencijal postati vodeća zemlja u zelenoj tranziciji

Zanki je naglasila važnost EU fondova i nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji su podržavali projekte u sektoru zgradarstva i industrije. Istaknula je kako Hrvatska ima potencijal postati vodeća zemlja u zelenoj tranziciji, posebno u proizvodnji zelene energije.

Rekla je kako se Hrvatska zbog jedinstvenog raznolikog potencijala u EU ističe u iskorištavanju obnovljivih izvora energije.

"Postigli smo iznimne rezultate premašujući Kyotski protokol s udjelom od 31 posto obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Hidro energiju smo već značajno iskoristili čineći oko 36 posto udjela električne energije iz naših hidroelektrana u 2021. godini", navela je i dodala kako koristimo i biomasu, osobito za grijanje kućanstava. Istaknula je da potencijal sunčeve energije, vjetra i geotermalne energije tek trebamo valorizirati. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

"Uz rast broja privatnih investitora i građana koji postavljaju fotonaponske elektrane, svjedočimo i demokratizaciji energetike, a ključnu ulogu u ovim promjenama ima i digitalizacija, bez koje bi ove transformacije u energetskom sustavu bile neostvarive", zaključila je profesorica Zanki.

Razmišljate o ugradnji solarnih panela i elektrana? Ove su samo neke od prednosti za vas i okoliš

"Razvoj društva je danas nezamisliv bez korištenja digitalnih rješenja, a razvoj umjetne inteligencije će također imati značajan doprinos u recimo upravljanju i optimizaciji potrošnje energije kroz uvođenje pametnih energetskih sustava, pametnih zgrada i svim područjima potrošnje energije. Uslijed potrošnje energije emitiramo preko 75 posto stakleničkih plinova u atmosferu. Međutim, digitalna rješenja uz povećani nadzor nad nizom parametara će imati sve veću primjenu u raznim područjima inženjerstva okoliša koje je samo po sebi interdisciplinarno. Značajna primjena se očekuje i prilikom primjene mjera prilagodbe klimatskim promjenama koje utječu na sve sastavnice okoliša kojima se na fakultetu bavimo: zrak, voda i tlo, ali i u području gospodarenja otpadom tj. kružnog gospodarstva", objasnila je profesorica.

Najveći izazovi s kojima se zelena tranzicija suočava u Hrvatskoj

Kao najveće izazove s kojima se Hrvatska suočava na svojem putu prema ekološki prihvatljivijem gospodarstvu su promjena ljudske svijesti i inflacija.

Dvije naše vodeće tvrtke sklopile partnerstvo: Zajedno će raditi na razvoju održivih energetskih rješenja
"Najveći izazovi su u promijeni svijesti ljudi koja se događa tek kad osjetimo veće probleme, kao što je porast cijene energenata koji nas potakne da ostvarujemo uštede ili kad osjetimo posljedice klimatskih promjena na svojoj imovini ili na sreću u manjoj mjeri kad su nam životi
ugroženi. Svjesnost o potrebi provođenja mjera ublažavanja klimatskih promjena u svim sektorima ne dopire do većine te se uvijek doživljava kao nečija tuđa briga", istaknula je.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Geotehnički Fakultet (@inzenjerstvo_okolisa)

Mjere energetske učinkovitosti kojima prvo smanjujemo potrebu za energijom koju danas pretežno dobivamo iz fosilnih goriva uz korištenje obnovljivih izvora energije moramo provoditi u svim sektorima, kako zgradarstvu u što su uključeni i sektori kućanstva i uslužnog sektora, tako i u industriji i prometu. Dodatnom provedbom tih mjera moramo biti svjesni da u velikoj mjeri doprinosimo smanjenju lokalnog zagađenja što u konačnici može samo pozitivno utjecati na naše zdravlje. Drugi značajan izazov je inflacija i porast troškova opreme i tehnologije, međutim trošak energije je značajno porastao tako da više ne možemo tvrditi da su investicije neisplative", dodala je Zanki.

Obrazovanje je ključan čimbenik

Edukacija i obrazovanje ključni su elementi u zelenoj tranziciji, a profesorica Zanki usko se specijalizirala za teme koje se bave obnovljivim izvorima energije, energetikom i okolišem, stoga nas je zanimalo da podijeli neka iskustva i neke primjere uspješnih projekata s fakulteta koji su doprinijeli razvoju Hrvatske. 

"Naš fakultet također želi smanjiti svoj ugljični otisak te je krenuo u provedbu mjera energetske učinkovitosti, prvenstveno kroz provođenje sustavnog gospodarenja energijom u zgradi fakulteta, a onda kroz instalacije i fotonaponske elektrane na krovu zgrade. Kroz projekt 'OneSun Connecting North and South', počet ćemo proizvoditi vlastitu električnu energiju, za svoje potrebe". 

Kao drugi projekt Zanki navela je "Fleksibilni i pametni energetski sustavi za dekarbonizaciju zgrada".

JANAF u suradnji s HGK predstavio poslovanje i buduće projekte

Navela je kako je projekt u razvoju te kako se nada da će osigurati sredstva iz fondova EU za provedbu ostalih mjera energetske učinkovitosti.

Zanki je istaknula kako je suradnja između akademske zajednice, Vlade i industrije ključna u oblikovanju zelene tranzicije u Hrvatskoj.

Rekla je kako oni na fakultetu aktivno sudjeluju u tom procesu, provodeći istraživanja usmjerena prema ostvarivanju ciljeva zelene tranzicije, koristeći se sredstvima iz fondova EU.

"Kroz partnerstva s EU i globalnim sveučilištima te istraživačkim centrima, naši znanstvenici stječu vrijedna znanja koja se, kroz povezivanje s industrijom, mogu primijeniti s ciljem unaprjeđenja praksi", objasnila je Zanki i dodala da s obzirom na iskustvo u ovom sektoru, postoji iznimna financijska podrška i otvoreni javni poziv za istraživanje i provedbu projekata zelene tranzicije.

Također, je postavila ključno pitanje oko prave zainteresiranosti za razvoj i kolika je raspoloživost stručnih i administrativnih kapaciteta za uspješnu provedbu svih aktivnosti. Zanki je rekla kako na tržištu rada već sad nedostaju kadrovi koji su u stanju odgovoriti na zahtjeve zelene tranzicije koja se počela ubrzano događati.

Šest okološnih ciljeva

"Uvode se potpuno nove tehnologije, nove metodologije, nove prakse, struka postaje sve više interdisciplinarna te je stoga nužno cjeloživotno obrazovanje", istaknula je Zanki i kao dokaz tome navela uvođenje šest okolišnih ciljeva kroz Uredbu o EU taksonomiji (2021.godina) kojom se svako ulaganje koje se financira iz EU fondova mora pokazati da značajno doprinosi bar jednom cilju te bitno ne nanosi štetu drugim ciljevima (pravilo DNSH – "do not significant harm").

Navela je kako su ciljevi: smanjenje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, sprječavanje onečišćenje vodnih resursa, kružno gospodarstvo, sprječavanje i kontrola onečišćenja i očuvanje bioraznolikosti te je dodala kako se oni na fakultetu stalno usavršavaju i usvajaju nova znanja bez obzira na godine staža i iskustva koje posjeduju.

Objasnila je kako su područja ovih šest okolišnih ciljeva iz njihovog studijskog programa Inženjerstva okoliša koji na Sveučilištu u Zagrebu, na Geotehničkom fakultetu provode već 10 godina.

Na pitanje postoje li određene industrije u Hrvatskoj koje pokazuju veliki potencijal za održivi razvoj i koje bi se strategije mogle primijeniti za poboljšanje njihove zelene prakse rekla je kako je svaka vrsta industrije specifična za sebe te da postoji niz okolišnih zahtjeva već propisanih kroz naše zakonodavstvo koje je nužno ispuniti.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

"Međutim, nešto što nije stroga obveza, a sve više se sagledava je ugljični otisak proizvoda koji izlazi kao konačni proizvod. Velike tvrtke su od početka 2024. godine dužne izvještavati prema ESG standardu te iskazivati vrijednosti ukupnih CO2 emisija, a postoje određene industrije, kao što je građevinska koje se kroz zahtjeve za smanjenim emisijama CO₂ u cijelom ciklusu zgrade (od proizvodnje materijala, korištenja zgrade, pa do rušenja) zahtjeva smanjenje, što s druge strane potiče građevinsku industriju da proizvode konačne proizvode s manjim emisijama", rekla je Zanki te je isataknula kako se to sad procjenjuje kroz dobrovoljne certifikate za zelene zgrade (recimo DGNB sustav certificiranja), dok s izmjenama Direktive o energetskim svojstvima zgrada očekuje kao obveza od 2027.godine.

"Drugi aspekt zelenih praksi u industriji je kružno gospodarstvo i uvođenje praksi za korištenjem sekundarnih sirovina. Na razini EU smo na 12 posto korištenja sekundarnih sirovina što svakako treba povećati".

Ključne politike u Hrvatskoj

Na pitanje koje su ključne politike i mjere na koje bi Hrvatska trebala staviti naglasak kako bi ubrzala svoju tranziciju prema zelenijem gospodarstvu odgovorila je da ono što je jedna od većih prepreka je dug proces izdavanja dozvola i svih potrebnih odobrenja za gradnju novih elektrana na obnovljive izvore energije.

"Drugi rastući problem je nedostatak stručne radne snage na svim razinama, što je veliki problem u cijeloj EU. Nadalje, s obzirom na to da oko 47 posto energije trošimo u zgradarstvu, to je sigurno sektor s kojim ćemo se najviše baviti i koji bi do 2050. godine trebali dekarbonizirati. Ako uzmemo u obzir da se oko 75-80 posto energije troši na toplinske potrebe, te da u sustavima daljinskog grijanja koristimo fosilna goriva, da se veliki broj zgrada grije također na fosilna goriva te da ta goriva moramo zamijeniti s geotermalnom energijom, biomasom i električnom energijom (kroz dizalice topline) možemo zamisliti koji izazovi stoje pred nama", zaključila je profesorica.

* Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om