BUDUĆNOST ZA DRUŠTVENU JEDNAKOST I ODGOVORNOST
ZELENA EKONOMIJA Prilika kroz koju Hrvatska može promišljati o novom smjeru društveno-ekonomskog razvoja
UNEP (United Nations Environment Programme ili Program Ujedinjenih naroda za okoliš) definira zelenu ekonomiju kao ekonomiju koja rezultira poboljšanom ljudskom dobrobiti i društvenom jednakošću, uz značajno smanjenje rizika za okoliš i daljnje okolišne degradacije.
Hrvatska, uz primjenu principa zelene ekonomije, može i treba smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje razvojnih strategija za iskorištenje obnovljivih izvora energije, pokretanje istinske ekopoljoprivrede i marikulture, povezivanje smeđe-plavo-zelene Hrvatske, a sve u svrhu očuvanja postojećih resursa i prirodnih ljepota kojima raspolažemo, uz istovremeno osiguranje proizvodne aktivnosti koja će osigurati razvoj novih zelenih tehnologija, kao i više radnih mjesta za mlade te njihov ciljani ostanak u domovini radi općeg prosperiteta budućih naraštaja.
Foto: Unsplash
Promjena dosadašnjeg gospodarstva
Zelene politike ne žele spriječiti razvoj gospodarstva, kako neki smatraju, nego promijeniti postavke dosadašnjeg gospodarstva koje uništava resurse i zdravlje ljudi te povećava nejednakost u društvu. UNEP (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) definira zelenu ekonomiju kao ekonomiju koja rezultira poboljšanjem ljudske dobrobiti i društvene jednakosti uz značajno smanjenje rizika za okoliš i daljnje okolišne degradacije.
Foto: Unsplash
Glavni ciljevi zelene ekonomije su:
- Poboljšanje socijalne skrbi, borba za pravednost u društvu, borba protiv siromaštva i smanjenje opasnosti za okoliš.
- Učinkovito korištenje resursa, smanjenje emisije ugljika i društvena odgovornost.
- Povećanje javnih sredstava dodijeljenih za borbu protiv emisije ugljika, kao i stvaranje zelenih radnih mjesta.
- Snažna predanost energetskoj učinkovitosti i biološkoj raznolikosti.
- Utječući na socijalne, ekonomske i ekološke aspekte, bit će važno osigurati da se uklapaju ciljevi stvaranja radnih mjesta, gospodarskog rasta i učinkovite upotrebe resursa.
Zelena ekonomija omogućuje da se procijene razine ekonomske transformacije i rasta u "zelenim tvrtkama", analizira utjecaj razine razvijenosti prema vađenju i korištenju dostupnih resursa, procijeni socijalni utjecaj prema pristupu stanovništva osnovnim resursima, zdravstvu i obrazovanju.
Kako raditi na promjenama?
Naime, da bi se odvijala zelena ekonomija, mora postojati niz okolnosti. Za to će biti potrebno zakonodavstvo koje podupire ovu vrstu gospodarstva, povećanje javnih ulaganja i privatnih tvrtki za takozvani zeleni sektor te politike javnih uprava koje potiču zeleno gospodarstvo. Mnoge banke promiču ulaganja u projekte usmjerene na zaštitu okoliša, poznate su kao zelene banke.
Foto: Unsplash
U zelenu ekonomiju pripadaju prakse poput ekološke poljoprivrede, razvoj zelene tehnologije, područja recikliranja ili upravljanja otpadom, vodnog gospodarstva i upravljanja vodom, zelene arhitekture i dizajna i njima srodne djelatnosti. Zelena ekonomija mora voditi računa o rastućoj društvenoj nejednakosti i voditi prema jačanju demokratizacije unutar samog ekonomskog sustava.
Zelena ekonomija velika je prilika i za Hrvatsku koja je nakon procesa deindustrijalizacije, započete devedesetih godina, u poziciji da promisli o novom smjeru društveno-ekonomskog razvoja.
Tri su osnovna sektora u kojima zelena ekonomija sudjeluje: društvo, okoliš i ekonomija, a sva tri su usko povezana kako bi se stvorio ekonomski rast koji nema štetan utjecaj na okoliš i društvene nejednakosti.
A koje su glavne primjene?
Sektori u kojima se ova ideja može primijeniti su obnovljivi izvori energije, zelene zgrade, održivi promet i konačno upravljanje vodom, otpadom i zemljištem.
Primjena zelene ekonomije može se vidjeti u novim sektorima obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra i geotermalna energija. Ove obnovljive energije mogu se upotrijebiti kako bi se pomoglo zelenim zgradama i održivom transportu kako bi ih učinili učinkovitijim i zelenijima.
Upravljanje vodom i otpadom provodi se pročišćavanjem vode i recikliranjem. Upravljanje zemljištem u zelenom gospodarstvu može se vidjeti kroz obnovu staništa, nacionalne parkove, prirodne rezervate i na kraju kroz napore za pošumljavanje.
Foto: Unsplash
*Članak je objavljen u sklopu projekta "Zelena Hrvatska-važnost obnovljivih izvora energije" kojeg sponzorira JANAF
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.