'u skladu s očekivanjima'

Zdravko Marić komentirao novo izvješće Europske komisije

Autor

iz/h

Ministar financija Zdravko Marić, komentirajući najnovije izvješće o prekomjernim ekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj i analizu prošlogodišnjih preporuka EK, istaknuo je da su u njima prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, no da je nužno ubrzanje strukturnih reformi.

07.03.2018. u 15:19
Ispiši članak

Marić ocjenjuje da su spomenuta izvješća Europske komisije "u skladu s našim očekivanjima".

"Prepoznati su pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, što je naravno na neki način bilo prepoznato i ranije od strane EK, s obzirom da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita. Ali upozorava se, kao i na današnjoj konferenciji da je nužno ubrzanje strukturnih reformi, jer to je jedan od osnovnih okidača za podizanje potencijalne stope gospodarskog rasta u Hrvatskoj, koji je u ovom trenutku ipak niži od aktualne razine koju imamo", istaknuo je Marić na rubu konferencije Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a o ulaganjima.

Marić je naveo kako Hrvatska ostvaruje gospodarski rast po stopi od oko 3 posto, a stopa potencijalnog rasta je ipak niža od toga.

Naime, Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.

"Da bi imali dugoročnu održivost takvih stopa rasta kojima stremimo i koje Hrvatska zaslužuje i treba imati, potrebno je napraviti određene strukturne iskorake kako bi ta potencijalna stopa rasta bila povećana", naveo je Marić.

EK: Hrvatska jedna od tri EU članice s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama; situacija se popravlja

Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju, objavila je u srijedu Europska komisija.

"Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj", navodi Komisija.

"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu", ističe Komisija.

Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima.

"Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta", kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.

EK: Nema strukturnih reformi

U zasebnom izvješću Komisije u kojem se ocjenjuje napredak u provedbi preporuka, navedeno je da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale.

"Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale", navodi Komisija u srijedu.

Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

"Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju", kaže se u izvješću Komisije.

Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one "ponešto" napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.

Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. "One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila", kažu stručnjaci.

"Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne", dodaju.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.