Osjetno snižene prognoze rasta za eurozonu i EU zbog vanjskih i domaćih rizika

U privremenim zimskim ekonomskim prognozama, objavljenim u četvrtak u Bruxellesu, Komisija procjenjuje i to da bi u 2020. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,6 posto, dok za prošlu, 2018. procjenjuje da će rast iznositi 2,8 posto.

Te dvije procjene Komisija nije promijenila u odnosu na njezine jesenske prognoze iz studenoga prošle godine, dok je procjenu rasta za 2019. snizila s 2,8 na 2,7 posto.

U 2018. blago usporen rast

Rast od 2,8 posto u 2018. predstavljao bi blago usporavanje u odnosu na 2017. godinu, kada je BDP ojačao 2,9 posto.

U prva tri tromjesečja 2018. gospodarstvo je poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Podatke za četvrto lanjsko tromjesečje i cijelu prošlu godinu Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem veljače.

Komisija u procjenama navodi da je lanjski rast u velikoj mjeri bio potaknut privatnom potrošnjom, dok je izvoz u drugoj polovici godine ponešto usporio, poglavito u susjedne zemlje, koje nisu članice EU-a.

Komisija očekuje da će privatna potrošnja i dalje ostati glavni pokretač rasta, zahvaljujući sve boljim uvjetima na tržištu rada, pozitivnom povjerenju potrošača, niskim kamatama i niskoj inflaciji.

Dodaje da podaci iz 2018. sugeriraju da će se nastaviti dinamični rast zaposlenosti i snažan pad stope nezaposlenosti.

Privatne investicije će nastaviti umjereno rasti jer tvrtke imaju povoljne uvjete financiranja. Planirano povećanje u isplati sredstava iz europskih fondova trebalo bi dati snažan poticaj javnim investicijama, koje će ipak ostati ispod razina na kojima su bile prije recesije, navodi se u procjenama Komisije.

Usporavanje rasta izvoza

U 2019. godini moglo bi se, smatra Komisija, nastaviti blago usporavanje rasta BDP-a.

S obzirom na očekivano usporavanje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, izvoz roba će vjerojatno rasti sporije nego prethodnih godina, navodi se u prognozama.

No, izvoz usluga nastavit će ostvarivati dobre rezultate na osnovu znatno produljene turističke sezone i velikih investicija u luksuzne hotele proteklih godina.

Zbog snažne domaće potražnje, snažno će rasti uvoz roba, a taj će rast blago usporiti u projicirano razdoblju. To dovodi do sve veće neravnoteže u trgovini robama, navodi Komisija.

Očekuje, također, da će inflacija ostati relativno niska, unatoč većem raspoloživom dohotku i nedavnom povećanju cijena energije.

Očekuje se da će pritisak na plaće ojačati, s obzirom na nastavak smanjenja nezaposlenosti, navodi se u prognozama.

Komisija procjenjuje da će inflatorni pritisci ostati prigušeni, zahvaljujući smanjenju stope PDV-a na neke prehrambene proizvode, najavljenom smanjenju opće stope PDV-a za jedan postotni bod sljedeće godine i stabilizaciji cijena roba.

Tako Komisija procjenjuje da će inflacija u ovoj i idućoj godini iznositi oko 1,4 posto.

Procjene EK u skladu s ostalima

Procjene Komisije u sladu su s očekivanjima ostalih analitičara.

Prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2019. mogao iznositi 2,7 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,7 posto.

Svjetska banka procjenjuje da bi rast u 2019. mogao iznositi 2,8 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,6, a Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) od 2,5 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva za 2,9 posto.

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju. Od ljeta prošle godine Komisija se vratila na pretkrizni ritam objavljivanja prognoza tako da dva puta svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze - proljetnu i jesensku - te dvije privremene prognoze - zimsku i ljetnu.

Gospodarstvo EU-a tako bi prema najnovijim procjenama EK trebalo ove godine porasti 1,5 posto, nasuprot 1,9 posto koliko su u Bruxellesu predviđali u studenome prošle godine.

Još je više - za 0,6 postotnih bodova - snižena ovogodišnja procjena gospodarskog rasta u eurozoni, na 1,3 posto.

Snižene su i procjene za oba područja za 2020. godinu, iako za osjetno blaži, 0,1 postotni bod.

U Komisiji tako očekuju da će gospodarstvo EU-a iduće godine porasti 1,7 posto a gospodarstvo eurozone 1,6 posto.

"Usporavanje će biti izrazitije nego što se očekivalo jesenas, ponajprije u eurozoni, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u našim najvećim gospodarstvima", rekao je Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja te poreze i carine. 

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog, u čijoj su nadležnosti i financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala, tumači usporavanje vanjskim čimbenicima, uključujući trgovinske napetosti i usporavanje na tržištima u nastajanju, posebice u Kini.

EK je među većim gospodarstvima izrazitije smanjila prognoze rasta za 2019. za Njemačku i Italiju, vodeće trgovinske partnere Hrvatske.

Jesenje su prognoze EK za ovogodišnji rast njemačkog gospodarstva snižene za 0,7 postotnih bodova, na 1,1 posto. U idućoj godini najveće europsko gospodarstvo trebalo bi prema izračunima EK porasti 1,7 posto, u skladu s prognozama objavljenim u studenom prošle godine.

Prošle je godine njemačko gospodarstvo prema danas objavljenom izvješću EK poraslo 1,5 posto.

Za talijansko gospodarstvo prognoza rasta snižena je za puni postotni bod, na svega 0,2 posto. To je ujedno najniža procijenjena stopa rasta među zemljama EU-a.

Procjena talijanskog gospodarskog rasta za iduću godinu snižena je pak za pola postotnog boda, na 0,8 posto. Prošle je godine talijansko gospodarstvo prema najnovijem izvješću EK poraslo jedan posto.

Hrvatsko bi gospodarstvo prema najnovijim procjenama Europske komisije trebalo ove godine porasti 2,7 posto, za 0,1 postotni slabije no što su u Bruxellesu prognozirali prošle jeseni.

Identičnu stopu rasta u ovoj godini Komisija predviđa i za Estoniju i Litvu.

Više procijenjene stope rasta od Hrvatske Komisija za ovu godinu predviđa za ukupno 11 zemalja EU-a, među kojima se s najvišom prognoziranom stopom rasta, od 5,2 posto, izdvaja Malta. Slijede Irska i Slovačka  s po 4,1 posto.