Zbog prevare reagirali iz poznate tvrtke: 'Ako vidite sporni profil, molimo vas da ga prijavite'

Svjedoči tome i posljednji lažni oglas zbog kojeg je reagirao i poznati trgovački lanac kako bi svoje kupce upozorio na prevaru. 
Tako su iz Sancta Domenice upozorili kupce na lažne oglase i lažne stranice njihovim logom. "Molimo vas da uvijek provjeravate URL adresu te nikada ne ostavljate svoje osobne podatke ili podatke o kreditnim karticama nepoznatim osobama. Također, ukoliko vidite sporni profil, molimo vas da ga prijavite zbog zlouporabe", poručili su. Prema statističkim podacima koje vodi MUP RH tijekom samo zadnje tri godine evidentira se sve veći broj kaznenih djela, prije svega računalnih prijevara.

Tako je 2021. u vrijeme svojevrsne "eksplozije" ON LINE trgovine u RH evidentirano 1158 kaznenih djela, od toga je riješeno 651 kazneno djelo. Godinu dana poslije broj je bio još veći, čak 1425 kaznenih djela, od toga je riješeno 771 kazneno djelo da bi prošle godine broj počinjenih kaznenih djela bio 1571 od čega su riješena 604 kaznena djela.  U prva tri mjeseca ove, 2024. godine, utvrđena su čak 433 kaznena djela, od toga su riješena 123 kaznena djela, što navješćuje očiti novi neslavni rekord u počinjenju broja računalnih prijevara ili prijevara građana RH, navodi CARNet.

Phishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare u kojima napadač lažnim predstavljanjem i naizgled legitimnim zahtjevom pokušava potencijalnu žrtvu natjerati da učini nešto u njihovu korist, navodi se na stranicama CARNeta. Kriminalci tako od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.) kako bi ostvarili financijsku korist. Korisnika se navodi da klikne poveznicu koja ga vodi na stranice zlonamjernog Web poslužitelja.

Kako se zaštititi?

Zlonamjerne web stranice obično se lažno predstavljaju kao Web stranice banaka, servisa za elektroničko plaćanje (npr. PayPal i dr.) i sl. krivotvoreći, odnosno imitirajući njihov izgled. Na phishing prevare često upozoravaju i iz policije. Zato su iz policije objavili detaljnije savjete kako ne nasjedati na prevare.  Tako savjetuju da nikada ne odajte podatke o svojim bankovnim računima (posebno PIN-ove, jednokratne autorizacijske kodove, brojeve bankovnih kartica, CVC brojeve) drugim osobama. Zatim, ako ste zaprimili poziv od nepoznate osobe koja od vas traži da joj ustupite svoje osobne i financijske podatke, budite sumnjičavi i zatražite savjet policije!

Također, u slučaju da prodajete predmete preko interneta, kupcu je potrebno dostaviti samo IBAN broj vašeg računa za koji želite uplatu. Međutim, nažalost mnogi od nas ne prepoznaju prevaru i lažne oglase na vrijeme. Stoga kod oglasa pokušajte prvo prepoznati glavne indikatore prevare.  Slanje poveznice(linka) koji naizgled vodi na stranice trgovačkih društava koje se bave poštanskim i dostavnim uslugama s objašnjenjem kako se treba registrirati i unijeti osobne podatke jedna je od indikatora da je stranica lažna te da je posrijedi prevara. Zatim, lažni/kopirani izgled WEB stranice trgovačkih društava, lako prepoznatljiv po brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama hrvatskog jezika, u kombinaciji sa stranim jezicima, (najčešće se koriste Internet prevoditelji).

Otkrivena nova metoda prijevare putem SMS-a: 'Budite sumnjičavi i ne uplaćujte novac'

Također, jedan od indikatora je i zahtjev za unosom podataka s debitne/kreditne kartice (broj kartice te posebice tzv. sigurnosni CVC/CVV troznamenkasti broj s poleđine kartice ). Jednako tako, ako se od vas zahtjeva pristup za Internet bankarstvu (unos broja tokena, OTP iz tokena i APPLI2/MAC iz tokena). Dodajmo još i da se jedan od indikatora koji se pojavljuje u posljednje vrijeme odnosi na poruke/ponude za kupovinu putem WEB stranice oglasno-prodajnih portala, koje potencijalni prodavatelj zaprima na svoj mobilni telefon ( kroz aplikacije za komunikaciju) pri čemu su zabilježene poruke s pozivnih brojeva drugih zemalja ali i brojevi hrvatskih mreža.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.