Zbog ovoga Hrvati sve plaćaju više nego Nijemci: 'Imamo zapravo veliki izazov'

Vlasti i ekonomski analitičari su uporno ponavljali kako je do inflacije došlo zbog poremećenih transportnih tokova zbog rata u Ukrajini, a potom i sukoba na Bliskom istoku, a prije toga zbog "lockdowna" zbog pandemije koronavirusa. Mnogi građani su to s nevjericom slušali. Oni, naime, i dalje krive trgovce jer "uzimaju previsoke marže" te državu koja nije diverzificirala stope PDV-a, iako ih je, treba reći, smanjila na dio proizvoda početkom prošle godine.

Da ima istine u tome da cijene proizvoda u mnogočemu ovise o transportu, potvrdila nam je i Jelena Šurbek, direktorica tvrtke Veronika delikatese, koja diljem Hrvatske ima 24 poslovnice, od kojih je 13 u Zagrebu. Oni su se odlučili prevoziti svoje proizvode izravno iz tvornice vlastitim vozilima prema trgovinama, odnosno skladištima velikih trgovačkih lanaca s kojima surađuju. Kaže da su se odlučili za ovaj oblik, jer je teško naći prijevoznika koji će moći prevesti lako kvarljivu robu, a radi se o mliječnim proizvodima, u relativno kratkom vremenu.

"Još uvijek se držimo toga jer imamo jako osjetljive proizvode i jako nam je važna temperatura na kojoj se voze. Pratimo temperaturni režim, jer ako nije odgovarajuća temperatura naši se proizvodi krenu kvariti. Mi nemamo paletnu dostavu, sve se komisionira po prodajnom mjestu, tako da je to dosta zahtjevno za nekog vanjskog prijevoznika", pojasnila je Šurbek.

FOTO: Unsplash

Hrvatska važno europsko prometno i logističko čvorište 

Naravno, vode računa i da sva roba stigne na prodajna mjesta što brže, iako to ne znači da krše prometne propise. Prate koliko su opskrbljena prodajna mjesta i šalju robu kako bi ona unutar sat do dva iz tvornice stigla na police trgovina i bila dostupna kupcima. "U slučaju nesreće, kasni se eventualno sat do dva. Trudimo se da se ne dogodi da police naših trgovina ostanu prazne", istaknula je. No, zato njihovi djelatnici često mijenjaju cijene.

Uz trošak proizvodnje, prijevoz robe od tvornice, skladišta ili logističkog centra do trgovine ili krajnjeg korisnika, jedna je od stavki koje najviše utječu na cijenu proizvoda. Često se razmišlja o Hrvatskoj kao važnom europskom prometnom i logističkom čvorištu. Unutar granica Lijepe Naše nalaze se čak tri paneuropska koridora (X, Vb i Vc), koji su spona istoka i zapada, odnosno sjevera i juga Europe. Hrvatska se geografski nalazi na gotovo savršenom položaju, na sjecištu srednje i jugoistočne Europe, a vrlo blizu glavnih ekonomija poput Njemačke. No, u toj idiličnoj slici, nešto ipak nedostaje.

"U Hrvatskoj je zapravo veliki izazov oblik zemlje i to što nema nekakvih velikih sadržaja dalje od Zagreba. Problem je Dubrovnik. Mi smo se sada spojili Pelješkim mostom, ali i dalje je to zapravo jako daleko. Nema puno robe koja tamo ide, a što više robe ide u nekom smjeru, to je prijevoz jeftiniji, jer kamion može podijeliti trošak na puno više robe. Kod nas taj slučaj nije prisutan. Imamo puno otoka. Roba treba stići tamo, imamo puno malih mjesta, nije lako organizirati, a mi nismo nekakva okrugla zemlja nego jako dugačka, tako da na kraju trošak ispadne jako velik", ustvrdila je direktorica tvrtke Samer & Co. Shipping Karolina Cigula Božičević.

FOTO: Unsplash

'Ovo jako utječe na konačnu cijenu'

Njena tvrtka je zapravo podružnica velike talijanske logističke kompanije Samer koja se bavi prijevozom cestom, zrakom, morem i željeznicom diljem Europe i svijeta. Ističe da cijene prijevoza jako utječu na cijene roba koje plaćaju krajnji korisnici. U nas su se tek u proteklih nekoliko godina počeli graditi i otvarati veliki logističko-distributivni centri, uglavnom u blizini najvećih gradova, odnosno važnijih prometnih čvorišta.

Šleperi natovareni robom stižu u te distributivne centre, u kojima se potom pošiljke rastavljaju u nekoliko manjih pošiljki, koje manjim kamionima putuju na odredišta. Odredbe o vremenu dostave u pješačkim zonama, uske ulice, prometni uvjeti. Sve to utječe na distribuciju roba, ali i na njihovu cijenu.

"To jako utječe na konačnu cijenu. Ako imamo jedan šleper, tu imamo eventualno jednog ili dvojicu vozača. S manjim vozilima, imamo četiri, pet vozača i četiri, pet vozila. Vrijeme prolazi jednako, benzina se troši slično, a zapravo je trošak veći, a količina robe je tri do četiri puta manja", objasnila je.

FOTO: Unsplash

'Mi u stvari nismo nekakva razvijena zemlja'

Zbog toga se događa da su cijene istih proizvoda u pojedinim gradovima više nego u nekim drugima. Primjer za to smo pronašli i u Veronici. "Jedino za Split imamo vanjsku dostavu. Zadovoljni smo uslugom, ali jako puno plaćamo. Tu je definitivno morala biti razlika u cijeni proizvoda, jer u početku smo krenuli sami to dostavljati do Splita, ali to zahtjeva i dva vozača. Jako je komplicirano, tako da smo sretni da smo ovo uspjeli naći, iako je jako, jako skupo", priznala je direktorica Šurbek. Upravo je ta "posljednja milja", odnosno prijevoz iz skladišta i logističkih centara do krajnjeg odredišta ujedno i najskuplji dio prijevoza. U nas, kažu stručnjaci, "posljednja milja" teško funkcionira, što zbog cijena, što zbog nedostatka infrastrukture.

"Mi u stvari nismo nekakva razvijena zemlja što se tiče prometne infrastrukture, niti izvoza niti proizvodnje, nego smo zapravo više koncentrirani na trgovinu. Nema nekih naznaka da će se to dramatično promijeniti", rekla je Cigula Božičević i dodala da je potrebno širiti i jačati kapacitete luka i željezničku infrastrukturu. Treba reći da je udio trgovine u BDP-u izraženom u tržišnim cijenama prema podacima DZS-a, tijekom 2023. godine iznosio 20,2 posto, što je gotovo više nego udio turizma. Ipak, treba reći kako uvijek može bolje.

Hrvati zgroženi cijenom neugledne pizze na aerodromu u Zagrebu: 'Tako je bilo i u Jugoslaviji'

Koliko Hrvatska zapravo može bolje i hoće li se s izgradnjom novih transportno-logističkih centara, širenjem cestovne i rekonstrukcijom željezničke mreže pretvoriti u transportno i logističko čvorište Europe te hoće li cijene dobara i usluga zbog toga biti manje, bit će govora na konferenciji "Hrvatska kao važan logistički, ICT i transportni hub Europe" koja će se u organizaciji Motus Media Grupe održati u ponedjeljak, 30. rujna u zagrebačkom hotelu International. Za više informacija o konferenciji posjetite web stranicu. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno uz obveznu prijavu putem prijavnice. Ugrabite priliku i pridružite se konferenciji "Hrvatska kao važan logistički ICT, logistički i transportni HUB Europe".