OČEKUJE SE POVEĆANJE REFERENTNE STOPE

Zbog inflacije sve je teže vraćati kredite, kamate još ne rastu, ali uvjeti su sve stroži

Autor

hk/h

Zbog inflacije i sve otežanije otplate mjesečnih rata, banke najavljuju spuštanje procjene kreditne sposobnosti kako bi klijentima odobravali niže iznose kredita ili otplatu na dulji rok, piše u utorak Večernji list.

25.10.2022. u 09:53
Ispiši članak

"U ovom trenutku uvjeti kreditiranja još nisu značajno promijenjeni na razini sektora, ali banke aktivno prate cjelokupnu gospodarsku situaciju i makroekonomska kretanja te će u slučaju potrebe prilagoditi uvjete kako bi se klijentima osigurala dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima", poručili su iz Hrvatske udruge banaka na upit je li istinita informacija o tome da su banke počele primjenjivati strože uvjete odobravanja kredita.

Može se iščitati da banke kane učiniti upravo to: spuštati procjenu kreditne sposobnosti kako bi klijentima odobravale niže iznose kredita ili otplatu na dulji rok s istim rezultatom – većim preostalim dijelom plaće.

S obzirom na nove cijene goriva koje vrijede od danas i udar na standard vezan uz ostala poskupljenja koja generiraju što inflacija, što arbitrarne odluke trgovaca, logično je da se očekuje otežana otplata kredita, no dodatno je pitanje hoće li je banke i same otežati povećanjem kamatnih stopa.

"U statistici kamatnih stopa za kolovoz mogu se primijetiti određene promjene trendova. Prosječna kamatna stopa za novoodobrene nenamjenske kredite s valutnom klauzulom povećana je s 4,72 posto u srpnju na 5,31 posto u kolovozu, dok je povećanje kod čistih kunskih kredita bilo jedva primjetno: 4,97 posto u odnosu na 4,93 posto. Kod novoodobrenih stambenih kredita bez valutne klauzule prosječna kamatna stopa povećana je s 2,75 posto u srpnju na 2,98 posto u kolovozu, dok je kod istih kredita s valutnom klauzulom prosječna kamatna stopa povećana s 2,49 posto u srpnju na 2,57 posto u kolovozu", kažu u HUB-u.

Rast kamata je, dakle, počeo. I dok se, s jedne strane, očekuje da će u četvrtak čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde objaviti povećanje referentne kamatne stope, što se odražava na cijenu novca u cijeloj Europi, s druge strane, od 1. siječnja 2023. godine valutni rizik trebao bi se isključiti iz cijene posuđivanja u Hrvatskoj. Banke neće imati opravdanja za neku značajniju korekciju kamatnih stopa.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.