EH...

Zašto su cijene stanova u Hrvatskoj toliko visoke uz ovu statistiku? Ovaj podatak mogao bi vas naljutiti

Autor

aks/h

Promet nekretninama usporava, vlasnici rabljenih nekretnina imaju nerealno velika očekivanja, a državna stambena politika, iako je u državi 200 tisuća praznih stanova, još nije dovršena jer nedostaju podaci iz popisa stanovništva, rečeno je u četvrtak na HGK-ovom Forumu poslovanja nekretninama.

30.11.2023. u 13:38
Ispiši članak

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović kaže da promet nekretninama usporava te da dolazi do promjene trendova. "Usporavanje znači pad broja transakcija. Za usporedbu, u prvom  polugodištu ove godine u odnosu na prvo polugodište lani  pad prometa iznosi  devet posto", naveo je Ranilović, dodavši kako pad nije jednak u svim županijama.

Usporava rast cijena nekretnina

Naglasio je i da cijene nekretnina i dalje rastu, ali po nižoj stopi nego što su rasle prije. Kazao je da se rast cijena nekretnina usporava u odnosu na lani kada je taj rast bio dvoznamenkast. 

Zamislimo da je novac za prazne nekretnine uložen u gospodarstvo

Istaknuo je kako cijene koje su iskazane u oglasima i tražene cijene nisu ujedno i realizirane cijene, koje su bitno manje. Po njemu, treba  gledati realizirane, a ne tražene cijene, a razlika između tražene i realizirane cijene  u prosjeku iznosi oko 15 posto.

Ranilović smatra da se dizanje kamatnih stopa u zemljama EU  odrazilo i na naše tržište. Tvrdi i da je ovdašnje tržište polarizirano, no da i dalje postoji veliki interes kupaca za novogradnjom. Isto tako, rekao je i da se smanjio interes stranaca za kupovinom nekretnine u Hrvatskoj. 

Zaher: Otvaraju se i drugi kanali za ulaganje viška novca

Savjetnik predsjednika HGK za trgovinu Josip Zaher rekao je da se kod nas, unazad dvije, tri godine, puno gradilo - i infrastrukturnih i stambenih nekretnina. 

To proteklo razdoblje, objasnio je, održali su niske kamatne stope i bježanje investicija u stambeni dio, odnosno stambene nekretnine. Naime, krajem prošle godine, pod pritiskom zamjene kune u euro, došlo je do viška kuna, koje su mnogi pokušali investirati u nekretnine.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

"Danas je na sceni sasvim obrnuta situacija, banke su počele pod pritiskom središnjih banaka, i hrvatske i EU, dizati kamatne stope i dolazi do pada interesa budući da nekretnine više nisu toliko pogodne kao investicijski kapital", naglasio je Zaher. Dodao je da cijene kapitala rastu te da je Hrvatska otvorila neke druge kanale gdje je moguće ulagati viškove novca poput obveznica.

"Zbog nestašice dobrih novih nekretnina u gradu Zagrebu i jadranskoj Hrvatskoj nekretnine i dalje drže cijenu. No, događa se usporavanje i volumena i cijena. Vjerujemo da će u budućnosti gradnja u gradovima biti potentna i da će u zadovoljiti tržište", zaključio je Zaher.

Uhlir: U Hrvatskoj je 200.000 praznih stanova

Govoreći o stambenoj politici Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istaknuo je kako je  stambena politika države trebala biti napravljena puno ranije, no i kako je sada sazrelo vrijeme da se donese odluka i  da se krene u taj posao.

"Već mjesecima radimo na tom projektu, dosta smo podataka sakupili, dosta ideja. Stambena politika je jedinstveni strateški akt i on ima nekoliko svojih mjera kojima se kroji stambena politika svake države. To su četiri osnovne mjere, jedna je porezna politika, dugo je financijska, treće je zemljišna i četvrta je ekološko-energetska", naglasio je državni tajnik.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Naveo je i da se još uvijek ne zna koje će mjere biti dominantne, odnosno  zastupljene. "Primjerice, porezi mogu biti represivni ili poticajni, sve to trebamo isprogramirati i predložiti Vladi, a na njoj je da odluči", kazao je Uhlir.  

 U Hrvatskoj je oko 200 tisuća praznih stanova, istaknuo je, dodavši da je to podatak od kojeg se ne možemo sakriti.

"S tim se nešto mora napraviti", smatra Uhlir. Objasnio je da se stavljanje u funkciju tih nekretnina može napraviti ili na poticajan način, kao što to rade Austrijanci, da se ponude povoljni zajmovi onima koji žele urediti tu svoju stambenu nekretninu i plasirati je na tržište i osloboditi ih pri tome nekih poreza, ali i represivan putem  poreza na nekretnine.

Rekao je i da se stambena politika države ne može završiti, jer njegovo ministarstvo i sve institucije kojima to treba još uvijek nemaju sve rezultate obrade popisa stanovništva iz 2021. godine. 

Predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK Lana Mihaljinac Knežević smatra da je inflacija osiromašila građane, no i da su vlasnici rabljenih nekretnina u zadnjih par godina jako podigli očekivanja. Vezano uz strance koji nekretnine kupuju u Hrvatskoj, rekla je da je najviše Nijemaca. Ne očekuje preveliki pad cijena nekretnina, a od vlasnika rabljenih stambenih nekretnina očekuje da revidiraju svoja očekivanja. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.