Zašto najočuvaniji spomenik antike u Hrvatskoj nije dovoljno dobar za UNESCO: Već je dva puta odbijen

Lijepa Naša trenutno ima 10 lokacija na UNESCO-ovoj listi, a ulazak na tu listu može pridonijeti globalnoj prepoznatljivosti i povećanju turističkih posjeta. Hrvatska se na prestižnom popisu prvi puta našla 1979. godine. Do danas se na tom popisu nalazi 31 hrvatsko kulturno pokretno i nepokretno dobro, od toga je deset nepokretnih kulturnih dobara:

• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača (1979.)
• Stari grad Dubrovnik (1979.)
• Nacionalni park Plitvička jezera (1979.)
• Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča (1997.)
• Povijesni grad Trogir (1997.)
• Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku (2000.)
• Starogradsko polje na Hvaru (2008.)
• Stećci (2016.)
• Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku (2017.)
• Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe (2017.)

Zanimljivo je da se mnogi hrvatski lokaliteti ne nalaze na ovom popisu, a prema svemu sudeći bi trebali. Jedan od takvih primjera je pulska Arena. Pulska arena poznata i kao pulski Koloseum izvanredan je prikaz antičke rimske kulture. Ova kultna građevina datira iz 1. stoljeća, a zahvaljujući povijesnom značaju stekla je globalnu slavu.

FOTO: Unsplash 

Inženjersko i arhitektonsko čudo Rimskog Carstva

Za razliku od rimskog Koloseuma koji je najpoznatiji primjer ovakve antičke građevine, pulska Arena, premda manja, znatno je bolje očuvana. Dobro očuvani eliptični oblik i zamršeni sustav lukova prikazuje inženjerska i arhitektonska čuda Rimskog Carstva. Arena je bila središte društvenih i kulturnih događaja u drevnome gradu, no postavlja se pitanje zašto se i pulska Arena ne nalazi na ovom popisu.

Izostanak UNESCO-ove zaštite pulske Arene može se pripisati različitim uzrocima. Iako pulska Arena ima neosporan povijesni značaj, strogi kriteriji mogli bi zahtijevati dodatne dokaze njezine iznimne povijesne važnosti. Isključenje pulske Arene može biti posljedica natjecateljske dinamike, a ne odraz njezine prave vrijednosti zbog velike konkurentnosti s brojnim mjestima koja se bore za ovo svjetsko priznanje.

Potencijalne prijetnje lokalitetu, lokalna politika, način očuvanja i održavanja važni su čimbenici koji također mogu utjecati na prihvatljivost za zaštitu UNESCO-a. Zajednički napori lokalnih vlasti, Ministarstva kulture i medija, Međunarodnog vijeće za spomenike i spomeničke cjeline mogu biti od presudne važnosti za rješavanje navedenih problema te jačanja argumentacije za priznanje UNESCO-a.

FOTO: Unsplash 

Pulska Arena u Hrvatskoj kulturno je blago.

Pulska Arena monumentalni je amfiteatar smješten u središtu pulske povijesne jezgre, iako očito odražava kulturnu i povijesnu važnost, iznenađujuće nije pronašla svoje mjesto na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine. Ova tema izaziva brojna pitanja s obzirom na izuzetnu vrijednost ovog arhitektonskog remek-djela.Proces nominacije za UNESCO-ov popis zahtjeva detaljnu dokumentaciju i argumentaciju, a moguće je da su nedostajali neki podaci ili analize koje bi podržale prijavu Arene.

Hrvatska kulturna baština riznica je dobara: Izdvajamo povijest tradicija nekih od njih

Nedostatak detaljnih informacija o povijesti, kulturnom utjecaju, očuvanju i obnovi, kao i strategijama za buduću zaštitu, mogao je značiti slabu konkurenciju u odnosu na druge kandidate. Još jedan čimbenik koji bi mogao utjecati na odluku vezan je uz pitanje upravljanja i očuvanja Arene. UNESCO postavlja stroge kriterije zaštite kulturne baštine, a usklađivanje s tim smjernicama može biti izazovno.

FOTO: Unsplash 

Jedini među pet sličnih na svijetu koji nije pod zaštitom UNESCO-a

Pulski gradonačelnik Filip Zoričić nedavno je najavio treći pokušaj uvrštavanja pulske Arene na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine. Iako je pulski amfiteatar jedini među pet sličnih na svijetu koji nije pod zaštitom ove organizacije, prethodne dvije prijave vjerojatno nisu uspjele zbog nedostatka "izuzetne univerzalne vrijednosti", kako je ocijenilo Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS), stručno tijelo UNESCO-a.

Slavni hrvatski spomenik ponovno se prijavio, UNESCO ga dva puta odbio: 'Mnogi misle da je već na popisu'

Godine 1996. podnesen je prvi zahtjev za nominacijom pulske Arene na ovu prestižnu listu, ali pretpostavlja se da na ovu listu nije dospjela zbog zahvata iz 19. i početka 20. stoljeća koji nisu izvedeni u skladu s današnjim konzervatorskim načelima. Usprkos preporuci, kandidatura je ponovljena 1999. uključujući i druge dijelove antičke baštine Pule, ali je opet naišla na ICOMOS-ovu ocjenu da ne zadovoljava kriterije izuzetne univerzalne vrijednosti.

Hrvatska je tada povukla kandidaturu, ostavljajući otvorenom mogućnost budućeg pokušaja s potrebnom izmjenom. ICOMOS je devedesetih ocijenio da Arena ne zadovoljava ključni kriterij te je preporučio odgodu odluke o uvrštenju dok se ne dovrši komparativna studija rimskih amfiteatara. Unatoč odluci o tome da se ne uvrsti na popis, nadamo se da će se pulska Arena, kao jedan od dragulja hrvatske arhitekture, u budućnosti naći na prestižnom UNESCO-ovom popisu. To bi pridonijelo Hrvatskoj globalnoj prepoznatljivosti te bi istaknulo njezinu iznimnu vrijednost.

* Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om