Vušković: Najveći problem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva su pravosuđe, javne tvrtke i Grad Zagreb!

Hrvatska se nedavno na Doing business listi Svjetske banke, koja mjeri lakoću pokretanja poslova u jednom gospodarstvu, našla na 51. mjestu - što predstavlja pad za osam mjesta. Doing Business lista je jedna od najcijenjenih svjetskih rang lista koje se bave mjerenjem konkuretnosti svjetskih gospodarstava. 

Komentar na listu za Direktno je dao ekonomski analitičar i potpredsjednik Centra za ekonomske analize (CEA) Petar Vušković. CEA je dugi niz godina aktivna u analiziranju i predlaganju reformi koje su potrebne hrvatskom gospodarstvu kako bi se ubrzao ekonomski rast i uhvatio korak s drugim europskim ekonomijama

Kako komentirate pad Hrvatske na Doing business listi, je li ta lista relevantna za mjerenje konkurentnosti jednog gospodarstva? Koji su najveći problemi Hrvatske prema toj listi?

"Pad na Doing Business listi posljedica je stagnacije rezultata pa su neki drugi postali bolji i pretekli nas. Rezultat se efektivno, u operativnom smislu, odnosi na 2016. i početak 2017. Možemo li u konačnici biti zadovoljni što su Belgija, Luksemburg i Malta iza nas? Hrvatska se i dalje muči zbog nasljeđa prenormiranog pravnog sustava te skupih i sporih procesa u četiri resora (kada se metodologija gleda) – pravosuđe, energetika, graditeljstvo i financije + Grad Zagreb.

Kada se metodološki gledaju otpornici rješavanju problema vezanih uz Doing Business, to su pravosuđe, bilježnici, graditeljstvo, Grad Zagreb, HEP, HGK, Hrvatske šume i turističke zajednice. Metodologija je vrlo jasna pa tako i odgovor na ovo pitanje može biti precizan. Pravosuđe je sporo i to utječe na sporost procesa osnivanja trgovačkih društava, stečajnih procedura i registracije vlasništva. Grad Zagreb naplaćuje visoki komunalni i vodni doprinos pa je zato i trošak ishođenja građevinske dozvole vrlo skup u odnosu na konkurentske gradove poput Varšave".

Što je North America Competitiveness Scorecard i koju je ocjenu dobila Hrvatska na toj ljestvici?

"North America Competitiveness Scorecard je analiza teksaškog George W. Bush Instituta koja donosi usporedbe konkurentnosti Sjeverne Amerike s ostatkom svijeta. Prednost ove usporedbe je što objedinjava podatke iz više različitih metodologija kojima se konkurentnost i ekonomske slobode mjere na globalnoj razini.

Sasvim je očito kako sustav bodovanja nagrađuje zemlje koje su provele jake liberalizacijske reforme (Estonija, Litva i Češka), dok kažnjava zemlje koje su se oslanjale na nekakav (socijalistički) status quo (Francuska, Slovenija i posebice Hrvatska). Hrvatska je s C- i prema ovom izvješću na začelju Europske unije. Koji bi još dokaz trebao biti dovoljan da uvjeri otpornike reformama?".

U kakvoj je trenutno fazi Akcijski plan za rasterećenje gospodarstva?

"Akcijski plan će kroz SCM metodologiju dati rezultate tijekom 2018. Za objektivnu i cjelovitu evaluaciju svih segmenata provedbe Akcijskog plana potrebno je pričekati sredinu 2018. Sigurno je da sustavni plan rasterećenja gospodarstva zahtijeva kvalitetnu koordinaciju niza resora, što je iznimno zahtjevan posao u postojećim uvjetima javne administracije koju tek sustavno treba reformirati i svakako ubrzati.

Još uvijek čekamo potpuno ukidanje upravnih pristojbi, obveze korištenja pečata (u svim propisima), ukidanje obveznih komorskih doprinosa, pokretanja poslovanja, odnosno uvođenje mogućnosti da posao pokrenete online, bez da vam treba bilježnik. To će dovesti do poboljšanja prema Doing Business. Reforma poslovne klime bi mogla ići i brže da je manje otpora".

Koje pozitivne koristi hrvatski građani imaju od deregulacije tržišta auto škola, koje su druge djelatnosti preregulirane i ograničene za tržišno natjecanje?

"Liberalizacijom auto škola otvara se mogućnost za niže cijene. To su je standardni efekt liberalizacije. Ipak, glavno je pitanje ono srednjoročno ili barem dugoročno – što kad na tržište dođu samovozeći automobili?

Niz je još sektora preregulirano, kao primjerice energetika, promet, bilježništvo, ljekarništvo, pogrebništvo, dimnjačarstvo, fizioterapija i razne druge profesije".

Tko stvara najviše otpora promjenama u gospodarstvu?

"Političke stranke se često ističu s prioritetima koji nisu vezani uz reforme. Želimo im stoga pomoći kako bi definirali konkretne ciljeve i javne politike za snažne reforme, kojima će se sigurno zamjeriti barem desecima, ako ne i stotinama otpornika.

Otpornici su interesne skupine koje koče provedbu tržišnih reformi. Otpornika je općenito mnogo među dijelovima administracije koji rade na suvišnim birokratskim procesima, dijelovima sindikata, pojedinim komorskim, strukovnim i ostalim interesnim udruženjima, itd.

Također, i dijelovi privatnog sektora, kojima ne odgovara slobodno tržište, mogu stvarati velike otpore stvaranju okvira za tržišnu konkurenciju. U tom smislu, Hrvatska 2025. treba zdravo tkivo društva, ljude spremne za poduzetničku inicijativu kroz privatni sektor i one koji su motivirani da budu javni službenici budućnosti i borci za slobodu, a ne birokrati za neka stara propala vremena".