IPAK, BILO BI BOLJE IZBJEĆI...

Vujčić: Hrvatsko gospodarstvo će preživjeti čak i u slučaju potpunog lockdowna

Autor

av

U Intervjuu tjedna Media servisa guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o tome možemo li izdržati još jedan lockdown, o oporavku, proračunu, međunarodnim pričuvama te otkrio hoće li nam pandemija otežati ulazak u eurozonu.

30.10.2020. u 17:35
Ispiši članak

Brojne zemlje uvode lockdown, iako zaziremo od te riječi, u Hrvatskoj se zbog pogoršane epidemiološke situacije sve češće o tome priča. Ako do tog scenarija opet dođe, može li naše gospodarstvo to preživjeti?

"Možemo, sigurno možemo preživjeti čak i da dođe do punoga lockdowna. Međutim, mora se imati na umu da je to vrlo skupo, kao što si pokazalo i ovaj put. Vidite da smo završili godinu s proračunskim deficitom od 29.5 milijardi kuna. To je posljedica upravo takvog tipa lockdowna. Ako je moguće, dobro je izbjeći takav tip lockdowna jer ostavlja posljedice u smislu velikog duga koji će se sutra morati vratiti'', ističe Vujčić.

Naglašava da je HNB u poziciji da bi mogla isfinancirati potrebe kao što su mogli i na proljeće. A ako duže vrijeme nastavimo uz trenutne epidemiološke mjere, Vujčić kaže da će to biti udar na životni standard stanovništva. Prema posljednjim procjenama pad BDP-a u ovoj godini bit će osam posto, dok se iduće godine očekuje rast za pet posto i već krajem 2022. godine potpuni oporavak. Ove postotke, pogotovo predviđanje oporavka, mnogi iz političkih krugova pa i struke smatraju nerealnima, pogotovo tko uzima u obzir da nam je javni dug 330 milijardi kuna i da nam se proračun većinom temelji na osobnoj potrošnji i zaduživanjima.

''Taman nakon što smo mi izašli van s projekcijom i broj slučajeva zaraze korona virusom je naglo porastao.  Znači da su se počeli materijalizirati neki od tih negativnih rizika. Međutim, opet je vrlo teško reći što će se sad događati do kraja kvartala''.

Na pitanje ima li već sad naznaka da će taj procijenjeni pad BDP-a u ovoj godini ipak biti veći i da nam slijedi sporiji oporavak, odgovorio je da HNB svoje procjene daje samo svaka tri mjeseca i da su u posljednjima rekli da prevladavaju negativni rizici.

O cjepivu...

"U jesenskom temeljnom scenariju mi podrazumijevamo da ćemo u prvom kvartalu imati cjepivo. Ja mislim da je to u ovom trenutku najrealnija pretpostavka jer koliko čujem od epidemiologa, cjepiva su u zadnjim stadijima testiranja''.

Ako se stvari budu tako razvijale, tvrdi da ćemo imati brži oporavak gospodarstva. Međutim, ako dođe do komplikacija, očekuje nas lošija situacija. Smatra da u ovom trenutku dobro balansiramo između restriktivnih mjera i očuvanja gospodarstva. Kada su u pitanju bruto međunarodne pričuve HNB-a, na pitanje je li bilo kritično u vrijeme proljetnog lockdowna i je li se pitao u tom razdoblju jesu li dostatne, odgovorio je:

 ''Da, da. Kad krene tako nešto onda se uvijek pitati jesu li dostatne. Kada je ovo počelo, bila je nagla potražnja za devizama. Mi smo reagira intervenirajući s međunarodnim pričuvama u visini 5.1 posto BDP-a, što je ogromna intervencija. U nekoliko tjedana morali smo potrošiti 2.6 milijardi eura i u tom trenutku naravno da čovjek gleda kolike su te rezerve i što ako se ovim tempom nastave smanjivati, rekao je za Media servis.

No onda je HNB s Europskom središnjom bankom dogovorio uspostavljanje swap linije, odnosno da mi njima damo kune, a oni nama eure. Guverner objašnjava da su tada svi spekulanti protiv kune odustali jer svi na tržištu znaju da se tako povećavaju međunarodne pričuve i mogućnost da se održava stabilnost tečaja. U rujnu su te pričuve iznosile 18,3 milijarde kuna. Ako ne uspijemo izbjeći novi lockdown, hoćemo li se opet dovesti u sličnu situaciju da se pitamo imamo li dostatne zalihe?

''Mislim da smo ovom trenutku čak spremniji nego što smo bili na početku. Temeljni razlog je to što smo u srpnju ušli u tečajni mehanizam Europske unije - ERM II. Mi u tom mehanizmu imam automatski pristup swap liniji Europske središnje banke''.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.