'Vlak je uvijek brži': Zašto je bitno znati da automobil naleti na vlak, a ne obratno

Sigurnost je najvažniji faktor u prometu, ali i onaj koji je najosjetljiviji. Sekunda neopreza, nesigurnosti ili brzine može dovesti do posljedica opasnih po život. Zato je potrebno stalno upozoravati i pozivati sve sudionike u prometu na oprez i poštivanje prometnih propisa.

Podaci iz cijeloga svijeta pokazuju da su u 98 posto slučajeva uzroci nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima  nesmotrenost, odnosno nepoštivanje prometnih znakova i signalizacije od strane vozača cestovnih vozila, motorista, biciklista ili pješaka. Svjedoci smo i teških nesreća u kojima vozači cestovnih vozila podlete pod vlak na željezničko-cestovnome prijelazu zaobilazeći spuštene polubranike i ignorirajući upaljenu svjetlosno-zvučnu signalizaciju kao upozorenje na obavezno zaustavljanje vozila. I tako se zapravo dogodi da automobil naleti na vlak, a ne obratno.

Bitno je znati i da je zaustavni put vlaka do 1500 metara, zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili osobu, ne stigne zaustaviti na vrijeme. Vlakovi su i sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok nisu u blizini prijelaza. Treba biti odgovoran i prelaziti preko pruge samo na obilježenim mjestima.

Sve više "nasilnih" prelazaka preko ŽCP-a i lomljenja polubranika

Posljednjih je godina u porastu statistika o lomovima polubranika. Naime, prošle su godine polomljena 442 spuštena polubranika na željezničko-cestovnim prijelazima koja su najavljivala da nailazi vlak. Sve su to potencijalne nesreće koje su izbjegnute za dlaku.

Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima čine mali dio cestovnih nesreća, oko 0,1 posto, ali višestruko su eksponirane u javnosti. Također, oko tri posto svih poginulih na cestama pogiba na tim istim prijelazima. Iako su to nesreće za koje je u 98 posto slučajeva kriva nesmotrenost vozača cestovnih vozila, percepcija je javnosti da je za njih krivac željeznica. Zato su u slučaju nesreća na pruzi ili unutar željezničke infrastrukture vrlo važni korektno izvještavanje te podrška medija u educiranju javnosti.

Statistika koju HŽ Infrastruktura vodi iz godine u godinu pokazuje da je ukupan broj nesreća na željezničkim prugama u padu, no posljedice su puno ozbiljnije. U ukupno 62 nesreće koje su se na hrvatskim prugama dogodile prošle godine poginulo je 20 osoba, dok se u 2021. dogodilo 80 nesreća u kojima je poginulo 10 osoba. Dakle, broj nesreća je smanjen, ali je broj poginulih udvostručen. To je znak da sudionici u prometu apele i edukaciju moraju shvatiti ozbiljno kako bi sve brojke bile u padu i što bliže nuli.

Edukativno-preventivnim akcijama poput akcije "Vlak je uvijek brži" pokušava se dodatno sniziti prosjek svih nesretnih događaja i nesreća u željezničkome prometu. Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je edukacija najučinkovitiji način promjene ponašanja sudionika u prometu.

Edukativno-preventivna akcija "Vlak je uvijek brži"

S edukacijom o svjesnosti opasnosti na pruzi potrebno je početi što ranije. Radi prevencije nesreća i društveno odgovornog poslovanja HŽ Infrastruktura 23 godine provodi edukativno-preventivnu akciju "Vlak je uvijek brži" u osnovnim školama i na željezničko-cestovnim prijelazima. U suradnji s visokoškolskim obrazovnim ustanovama u sklopu zajedničkih projekata aktivno educira javnost ističući rizike i upozoravajući na kobne opasnosti neopreznoga kretanja uz prugu ili prelaženja pruge na mjestima koja za to nisu previđena.

Akcija "Vlak je uvijek brži" namijenjena je ponajprije djeci osnovnoškolskoga uzrasta koja se tek upoznaju s prometom i s važnošću usvajanja prometne kulture te vozačima i ostalim sudionicima u cestovnome prometu. Tijekom akcije učenike se, među ostalim, upoznaje s opasnostima nošenja slušalica i korištenja mobitela u prometu, opasnostima snimanja selfija na nedopuštenim mjestima, opasnostima vezanima uz nedozvoljeno hodanje uz prugu, opasnostima penjanja na vagone i stupove kontaktne mreže. Akcija je do sada obuhvatila tisuće djece diljem Hrvatske, a kontinuirano se provodi od 2000. godine.

Da bi se smanjio broj nesreća u željezničko-cestovnome prometu, djeci se posebno skreće pozornost i na to da je ponajprije neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju te prugu prelaziti samo na obilježenim mjestima.

Strujni udar kao čest uzrok nesreća

Česte nesreće vezane su i uz strujne udare. U posljednjih šest godina dogodilo se 15 nesreća uzrokovanih strujnim udarom, od čega je u čak 13 slučajeva nesreća bila posljedica penjanja na vagone. Ostale nesreće dogodile su se zbog penjanja na stupove kontaktne mreže i lokomotive. U tim je izvanrednim događajima šest osoba poginulo, a 10 teško ozlijeđeno. Većina njih bila je u dobi do 18 godina.

Upravo zato predstavnici HŽ Infrastrukture učenike i odrasle edukacijom upozoravaju na ponašanja vezana uz boravak u blizini željeznice, a najčešće neumorno ponavljaju:

• Strogo je zabranjeno igrati se uz prugu ili na mostovima kojima prolazi pruga, penjati se na stupove kontaktne mreže te dirati signalne ili druge uređaje uz prugu!
• Strogo je zabranjeno bacati predmete na prugu ili na električne vodove jer to može oštetiti izolatore ili električni vod te uzrokovati njegov pad na zemlju i strujni udar!
• Da bi se strujni udar dogodio, dovoljno je doći u zonu opasnosti koja započinje na visini od tri metra od zemlje, a već samo prilaženje žicama kontaktnih vodova na blizinu manju od dva metra smrtno je opasno!
• Strogo je zabranjeno i osobito opasno penjati se na parkirane vagone i neovlašteno hodati po pruzi i približavati se konstrukcijama mreže pod visokim naponom zbog vrlo snažnih električnih polja u blizini dijelova nadzemnih konstrukcija pod naponom i u neposrednoj blizini tračnica

Usvajanjem pravilnog ponašanja u blizini željezničke pruge i na željezničko-cestovnim prijelazima od najranije dobi stvaramo osviještene generacije koje će i u budućnosti doprinijeti smanjenju broja nesreća u željezničko-cestovnome prometu. Samim time bit će razumljivije zašto vlak nikada ne naleti na automobil, nego upravo suprotno, da je automobil uvijek taj koji naleti na vlak. Jer, vlak je uvijek brži.