Vladine mjere utjecale na državni proračun: Stigla bitna vijest koja će vas zanimati

DZS je te podatke objavio je u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2021. do 2024. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države, temeljem kojeg Europska komisija obavlja fiskalni nadzor nad članicama EU-a. Ugovorom iz Maastrichta, naime, uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a. 

Deficit opće države na kraju 2024. porastao je tako na 2,03 milijarde eura ili 2,4 posto BDP-a, s u 2023. zabilježenih 618 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. U 2022. hrvatski proračun bilježio je suficit od 82 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, dok je u 2021. deficit bio 1,5 milijardi eura ili 2,6 BDP-a, podaci su DZS-a. "Nakon deficita koji je prisutan i u 2023., u 2024. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi.

Tome je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kapitalnih transfera i međufazne potrošnje čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda i socijalnih doprinosa. Mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023. i 2024. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima", konstatirao je DZS.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

Mjere koje utječu na državni proračun

Kako dodaju, s aspekta prihoda sektora opće države, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023. i 2024., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit. U 2024. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 16,5 milijardi eura, što je porast od 9,5 posto u odnosu na 2023., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 6,4 milijarde eura ili 12,6 posto više nego u prethodnoj godini.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2024. iznosili su 9,84 milijarde eura, što je za 17,5 posto više nego u 2023.  Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2024. iznosili su 84 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. U 2024. kamatni rashodi iznosili su 1,32 milijarde eura eura, što je za 1,9 posto više nego u 2023., navode iz DZS-a. 

FOTO: Unsplash

Dug ispod limita

Konsolidirani dug na kraju 2024. iznosio je 49,28 milijarde eura ili 57,6 posto BDP-a te je tako pao ispod limita određenog kriterijima iz Maastrichta od 60 posto. Iako je porastao u apsolutnom iznosu, zbog gospodarskog je rasta njegov udio je smanjen u BDP-u. U 2023. konsolidirani dug iznosio je 48,26 milijardi eura, odnosno 61,8 posto BDP-a. U 2022. dug je iznosio 46,35 milijardi eura, odnosno 68,5 posto BDP-a, dok je u 2021. iznosio 45,6 milijardi eura, odnosno 78,2 posto BDP-a. 

Hrvati sve bliže plaći od 1500 eura: Evo koji sektor zarađuje najviše

"Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2024. iznosio je 49,28 milijardi eura, čime je prisutan porast od milijardu eura ili 2,1 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2023., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv. Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2024. pao je ispod kriterija iz Maastrichta te je iznosio 57,6 posto, što je pad od 4,2 postotna boda u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2023., kada je iznosio 61,8 posto BDP-a", konstatirali su iz DZS-a.