Vlada o ekonomskoj situaciji: Pad BDP-a manji od predviđenog, očekuje se rast mirovina i plaća iduće godine

Na početku sjednice o aktualnim ekonomskim pitanjima govorio je premijer Andrej Plenković.

"Mi predviđamo pad od osam posto u 2020. godini. To je dobro. To je manji pad BDP-a nego što smo predviđali na početku Covid krize. Predviđamo i rast BDP-a iduće godine od pet posto, a 2021. godine veći od tri posto. Imamo i neka sredstva koja su nam na raspolaganju, vodimo i dlaje odgovornu politiku javnih financija. Vjerujem da ćemo ostvariti ciljeve o povećanju zaposlenosti i dizanju standarda. Mi smo vodili računa o Gradu Zagrebu i o posljedicama potresa. 

Na tregu naše politike pratimo i signale međunarodnih kreditnih rejting agencija. Na temeljitoj analizi naše reputacije i naših aktivnosti zadržali su naš rejting", rekao je premijer Plenković.

Nakon njega riječ je uzeo potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. 

"Smjernice ekonomske i fiskalne politike sadržavaju tri ključna parametra o makroekonomskim projekcijama i projekcijama javnog duga. Kao što radili rebalans proračuna ove godine, radi se o jako zahtjevnom poslu. Ne znam ni kako će se razvijati situacija s korona virusom, hoće li biti cjepiva itd. Naš model sadrži u sebi sve ono što predviđamo. Imamo projekciju pada gospodarskih aktivnosti od osam posto, ta projekcija je nešto bolja nego što smo ranije predviđali", rekao je ministar.

Marić je otkrio i kako bi inflacija iduće godine trebala biti 0,8 posto, a u srednjeročnom razdoblju bi trebala narasti na nešto više od 1,2 posto.

"PDV bi u idućim godinama trebao biti najizdašniji izvor državnih prihoda, tu su i razni doprinosi, porez na dobit. Prihod od pomoći također iznose bitan dio prihda, tu su naravno europski fondovi. Očekujemo novac i od novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Očekujemo i europska sredstva za obnovu Zagreba od potresa", otkrio je ministar.

Ministar financija je rekao i kako je država štedila kako bi smanjila rashodovnu stranu proračuna: "Iduću godinu rashodovna strana proračuna bi trebala iznositi nešto više od 157 milijardi kuna. Plan za ovu godinu što se tiče rashoda će biti premašen. Moramo nastaviti mjere za očuvanje radnih mjesta, pogotovo u sektorima turizma, ugostiteljstva itd. Za iduću godinu će doći do rasta rashoda, a to su indeksacija mirovina, pomoći lokalnih jedinica, raste i očekivani doprinos Europskoj uniji, dinamika plaća i sanaciju šteta od potresa".