Vizek: Snažan rast BDP-a rezultat je rasta investicija; pitanje je samo je li taj rast održiv

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto na godišnjoj razini. To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2016. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,0 posto.

Vizek u izjavi za Hinu ističe da je među komponentama BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju građevinski sektor ostvario najveći međugodišnji rast dodane vrijednosti od 11 posto, što odgovara rastu investicija u istom tromjesečju. Dodaje kako je glavno pitanje je li taj rast održiv ili ne, a to po njezinom mišljenju najviše ovisi o tome o kakvim se točno investicijama radi.

"Ako je riječ o investicijama u infrastrukturu financiranih iz europskih strukturnih fondova, onda je takva stopa rasta održiva - pod uvjetom da se sredstva iz strukturnih fondova nastave povlačiti sličnim ili još većim intenzitetom u budućnosti, za što definitivno postoji realan potencijal. Ako je pak riječ o investicijama u izgradnju novih stanova, onda ovakva stopa rasta neće biti održiva, u što smo se, uostalom, već imali prilike jednom uvjeriti u razdoblju nakon 2008. godine", kaže Vizek.

Dodaje pri tome kako privremeni podatci o obujmu građevinskih radova sugeriraju da je rast investicija zasnovan podjednako i na investicijama u infrastrukturu i na investicijama u zgrade i stanogradnju, pa se može zaključiti da je visoka stopa rasta BDP-a dijelom definitivno rezultat investicijskog ciklusa u infrastrukturu.

"To su dobre vijesti, jer rast zasnovan na infrastrukturnim investicijama ili investicijama u poslovne objekte i poslovne pogone osigurava dugoročni rast produktivnosti gospodarstva, a tim bolje ako se financira iz strukturnih fondova, a ne zaduživanjem ili iz domaće štednje", kaže Vizek.

Podsjeća istovremeno da podatci pokazuju i da uvoz roba i usluga u prvom tromjesečju 2019. ubrzava i da raste znatno brže od izvoza.

"Takva pojava nije poticajna za ekonomski rast i djelomičan je rezultat slabog rasta industrijske proizvodnje i posljedičnog slabljenja rasta robnog izvoza. Ako se taj trend nastavi i intenzivira, imat će sve veće negativne učinke na ostvareni BDP u budućnosti", kaže ravnateljica EIZ-a.