Viceguverner HNB-a: Hrvatska će imati dugoročne koristi od uvođenja eura, daleko veće od rizika

Na konferenciji "Europski tjedan novca" na osječkom Ekonomskom fakultetu, Faulend je u svom izlaganju kazao kako je najveća korist od uvođenja eura ukidanje valutnog rizika "kojeg građani možda ne osjećaju izravno, ali ono što će  itekako osjetiti bit će smanjivanje kamatnih stopa, koje se već počelo događati".

Smatra kako je činjenica, da su tržišta prepoznala kako Hrvatska ide prema euru, za posljedicu imala smanjivanje kamatnih stopa u Hrvatskoj prema razinama u eurozoni.

Kad bi se danas radila usporedba, u odnosu na prije pet godina, vidjelo bi se, ističe Faulend, da je razlika između kamatnih stopa u Njemačkoj i Hrvatskoj nekada bila tri postotna boda, a danas je jedan postotni bod, što je velika ušteda koju građani i poduzetnici već danas osjećaju.

Nakon uvođenja eura, to će se nastaviti. To ne znači da će Hrvatska imati iste kamatne stope kao i Njemačka, jer svaka ekonomija ima svoju razinu rizika, ali bitno je da je već sada ostvareno veliko smanjenje, rekao je viceguvener HNB-a.

Smatra i da, što se tiče troškova uvođenja eura, hrvatske građane najviše muči  strah i rizik od rasta cijena, ali da u HNB-u pokušavaju jasno komunicirati da uvođenje eura neće značajno djelovati na rast cijena. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se,zbog uvođenja eura, razina cijena povećala za otprilike 0,2 posto, što nije nešto čega se treba bojati, a naše kalkulacije pokazuju da će u Hrvatskoj biti isto, ustvrdio je Faulend.

Dodatne koristi od uvođenja eura, dodao je, bit će niži transakcijski troškovi, veća otpornost hrvatskog gospodarstva na krize, smanjivanje regulatornih troškova te obveznih pričuva za banke, što će također utjecati na smanjenje kamatnih stopa te imati pozitivan učinak na gospodarstvo.

Koristi koje će Hrvatska imati su sve trajnog karaktera i vrijedit će u svakoj godini, a s druge strane, troškovi su, gotovo svi, jednokratnog karaktera, i koncentrirani su na godinu uvođenja eura, i poslije toga ih više nema, pojasnio je viceguverner.

Govoreći o tečaju po kojem će se provoditi zamjena kune u euro Faulend podsjeća da je Hrvatska u srpnju 2020. godine ušla u europski tečajni mehanizam ERM 2, i tada se odredio središnji paritet, koji će, kako smatra, gotovo sigurno biti tečaj, po kojem će se provoditi konverzija.

U formalnom smislu Vijeće EU će u srpnju ove godine donijeti konačnu odluku. Formalno taj tečaj još nije fiksiran, ali tu ne očekujemo nikakva iznenađenja, i po svojoj prilici, to će biti upravo taj središnji paritet, koji iznosi 7,53 kune za jedan euro,  i po kojem će se onda i provoditi konverzija, istaknuo je Faulend.

Na dvodnevnom skupu, uz ostalo, govorit će se o uvođenju eura iz pogleda poduzetnika te izazovima uvođenja eura s aspekta krivotvorenja gotovog novca.