VELIKO ISTRAŽIVANJE Čak 78 posto elektroničkih medija imalo je negativne posljedice na poslovanje zbog pandemije

"Na pitanje iz istraživanja – na koji se način pandemija odrazila na vaše ukupno poslovanje u 2020. godini – 27,23 posto ispitanika reklo je da je utjecala jako negativno, a njih 51,06 posto da je utjecala uglavnom negativno. Da pandemija nije utjecala ni pozitivno ni negativno, odgovorilo je njih 18,72 posto. Zanimljivo, 2,98 posto elektroničkih medija zabilježilo je i uglavnom pozitivan utjecaj na njihovo ukupno poslovanje, a nitko nije odgovorio da je na njih pandemija utjecala jako pozitivno.

Najviše ukupnog negativnog utjecaja pandemija je imala na televizijske nakladnike, no ne znatno manje i na radijske. I kod jednih i kod drugih više od 90 posto nakladnika reklo je da im se pandemija na poslovanje odrazila uglavnom ili jako negativno.

Istraživanje je pokazalo i to da je 70 posto nakladnika bilo pogođeno pandemijom u prvom redu financijski, pa su u 2020. godini ostvarili manje prihode u odnosu na godinu ranije. Njih 20 posto imalo je istu razinu prihoda, dok ih je 10 posto ostvarilo i nešto veće prihode. Kad je riječ o skupini medija koja je financijski bila najviše pogođena, to su u prvom redu radijski nakladnici kod kojih ih se više od 90 posto izjasnilo da se kriza na njihovo financijsko poslovanje odrazila jako negativno ili uglavnom negativno.

Na kvalitetu medijskog sadržaja pandemija se, prema mišljenju ispitanih elektroničkih medija, ipak nije toliko negativno odrazila koliko na financije. Tako nešto više od 45 posto ispitanika drži da pandemija nije utjecala niti pozitivno niti negativno na kvalitetu medijskog sadržaja, a 37 posto njih izjavilo je da je pandemija imala uglavnom negativan utjecaj. Ponovo su televizijski nakladnici oni koji su u najvećem postotku naveli da je na njihov programski sadržaj pandemija utjecala uglavnom negativno – njih gotovo 55 posto. Istodobno, elektroničke publikacije te ostali pružatelji medijskih usluga (putem satelita, kabela i/ili interneta, odnosno usluga na zahtjev te neprofitni proizvođači programa), izjasnili su se u najvećoj mjeri da pandemija nije imala ni pozitivan ni negativan učinak na kvalitetu njihova medijskog sadržaja – tako misli 50,91 posto pružatelja elektroničkih publikacija, odnosno 54,84 posto ostalih pružatelja.

Istraživanje je također pokazalo da je Vladine mjere za pomoć gospodarskom sektoru u pandemiji, koje su se odnosile i na elektroničke medije, koristilo malo više od 35 posto sudionika ovog istraživanja. Od onih koji jesu, njih 90 posto navelo je da je koristilo mjeru sufinanciranja plaća zaposlenicima od 4.000,00 kn.

Više od polovice, odnosno 52 posto ispitanika reklo je kako je uglavnom zadovoljno ili jako zadovoljno načinom na koji su mjerodavne institucije izvještavale medije o pandemiji. To zadovoljstvo najviše se vidi kod televizijskih nakladnika, a potom kod radijskih nakladnika. Nešto više nezadovoljnih načinom na koji su mjerodavne institucije izvještavale medije o pandemiji zabilježeno je kod pružatelja elektroničkih publikacija te ostalih medijskih usluga – njih oko 30 posto nije bilo najzadovoljnije.

I Agencija za elektroničke medije svojim je aktivnostima tijekom prošle godine nastojala pomoći medijskom sektoru u nastalim kriznim okolnostima. Više od 52 posto elektroničkih medija uglavnom su zadovoljni ili su jako zadovoljni aktivnostima AEM-a tijekom pandemije. Najzadovoljniji su televizijski nakladnici, kod kojih ih se 72,22 posto izjasnilo uglavnom zadovoljnim. Kod radijskih nakladnika uglavnom zadovoljnih bilo je 53,95 posto. Kod elektroničkih publikacija i kod ostalih elektroničkih medija prevladao je odgovor da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni aktivnostima AEM-a – njih 28,18 posto kod elektroničkih publikacija, odnosno 45,48 posto kod ostalih. Ispitanici koji su prepoznali aktivnosti AEM-a tijekom krize, kao onu najznačajniju izdvojili su projekt poticanja novinarske izvrsnosti.