Velika konferencija u Zagrebu: 'Prvi smo uveli AI u kazneni zakon, ali tko će tu znati suditi?'

13:00 - Nedostatak sudske prakse oko AI

Nakon kratke stanke, konferencija se nastavlja panel raspravom Tko je kriv kad AI pogriješi? Govore Filip Ožić, odvjetnik, Odvjetnički ured Stefan Martinić, Marina Meštrović, Business Solutions Consultant, TIS GRUPA te Nenad Mandić, Head of AI, Abysalto. Moderator je Goran Rihtarić, suosnivač i direktor GOOD TO GO, mobilne aplikacije za digitalizaciju događanja. Rihtarić, po struci pravnik, kaže kako smo rijetko svjesni svih ‘ugovora’ koje potpisujemo kada za nešto dajemo privolu, a sa AI to se komplicira. No, krenulo se s pozitivnim primjerom utjecaja AI.

"TIS Grupa posluje više od 36 godina, unazad 10 koketiramo s AI. Imamo mnogo AI rješenja, čak i generativnih, ali se uvijek vraćamo na naše prvo rješenje SEND, sustav za rano otkrivanje neurorazvojnih poteškoća kod novorođenčadi. Tada smo doznali problematiku izvođenja jedne kontrole, procjeni kvalitete spontanih pokreta kod malih beba, vrpoljenja kroz koje dijete uči. Na temelju tih kretnji, što su raznolikije mozak se bolje razvija. Da bi se kontrola izvela, moralo se doći u kliniku, ali i zadovoljit preduvjete – da je dijete sitno, odmorno i da se vrpolji. Sve to je izazovno. Došli smo na ideju da radimo snimke, gdje roditelji mobitelom mogu snimiti dijete. AI je ušao u to s računalnim vidom i dubokim neuronskim mrežama. Pomoću tih snimki, a prikupili smo ih mnogo, izdvajali smo kretnje, označavali ključne kretnje… AI je procjenjivao postoji li neurorizik, uz nadzor stručnjaka iz Poliklinike Sabol", rekla je Meštrović.

Hoće li nam AI uzeti posao?

"Nije me strah, zato smo postali odvjetnički ured koji se, eto, bavi regulacijom. Vrlo vjerojatno će AI zamijeniti dio pravnika, ali to se neće dogoditi tako brzo. Ljudi trenutno podcjenjuju AI na makro razini, a precjenjuju na mikrorazini. Mnogi koriste ChatGPT za pravne savjete, a on je odličan samo za davanje smjernica. Kolege odvjetnici koriste, među ostalim, ChatGPT ali to nije jedini alat za pravo. Previše se oslanjamo na nešto što još nije do kraja zaživjelo, tek smo u startu, koristimo ga malo više od dvije-tri godine, a svi ga tretiraju kao finalni proizvod. Djelomice sam pristran i branim struku, ali vidim što može. Odličan je za davanje smjerova, ali jako često halucinira. Možete tražiti pravni savjet od AI, ali morate imati na umu da ChatGPT nije ni liječnik niti odvjetnik. Oni to jasno kažu u općim uvjetima. ChatGPT se ograđuje, ne dijeli medicinske savjete, uvijek se ograđuje, OpenAI ima jasne uvjete korištenja. Tehnologija jest uvijek ispred zakonodavca koji kad nešto donese već kasni. Imamo i primjer EU uredbe o AI, EK je nedavno dala prijedlog da se neki dijelovi odgode jer još nemaju jasne smjernice, a ni Hrvatska to još nije regulirala. Kazneni zakon u RH je prvi u EU kriminalizirao upotrebu umjetne inteligencije", rekla je.

FOTO: Direktno

'AI: Prijatelj, psiholog ili samo alat?'

11.05 - Počela je prva panel rasprava: AI: Prijatelj, psiholog ili samo alat? Sudjeluju Daniel Milošević, mag. psych., Centar za zdravlje mladih, Dina Hrastović, članica Upravnog odbora, CroAI te Filip Macukić , osnivač i direktor, Mediartem AI. Moderatorica je Renata Potočnik, direktorica Educomm PR, programskog partnera konferencije. Uvodna tema je ChatGPT, no panelisti su podsjetili na efekt Eliza iz šezdesetih.

“To je efekt koji je bio chatbot, profesor na MIT ga je napravio, a ponašao se kao neka vrsta psihoterapeuta. On bi vašu izjavu preformulirao u pitanje, tu se pokazalo da ljudi na tako jednostavnom modelu kreću razvijati emocije, izjavljuju da ih model razumije bolje nego prijatelji i slično. To je vrsta antropomorfizma, gdje neživim stvarima dodajemo ljudske karakteristike. Ovdje je to specifično kod AI”, objasnio je Macukić. Dina Hrastović kazuje o razlikama između generacija.

“Činjenica da živite u gradu i imate pametni telefon već znači da ste korisnici AI. On postoji mnogo dulje, a glavna je novost podjela na generativnu i negenerativnu AI, koju manje razumijemo. Govorimo o naprednim modelima analize i donošenju odluka. Generativna se pojavila sa ChatGPT-om i drugim botovima. Svatko s internetom može postaviti pitanje i dobiti odgovor. Ne volim marketinške “generacije x,y,z…”. Više je dio klastera, grupa. I kod generacije koja se rodila prije digitalnog doba imali smo razlike, neke su grupe više naginjale korištenju novih rješenja, drugi manje. Pripadam generaciji koja je odrasla na tehnologiji, no moj šest godina mlađi brat potpuno je u tome. Tu se već vidi razlika. Mladi od AI traže brzo i jednostavno rješenje. Stariji razmišljaju kako postaviti pitanje, kako koristiti ChatGpt i druge botove, tu je možda razlika”, kazala je Hrastović.

FOTO: Direktno

'AI & Čovjek: Novo normalno'

Vrijeme je da otvorimo iskrenu raspravu o stvarnom utjecaju umjetne inteligencije — onom što se događa u praznini između čistog tehnološkog zanosa i stvarnih ljudskih, društvenih i etičkih izazova.

Na konferenciji AI & Čovjek: Novo normalno, koja se danas održava u Zagrebu, razgovarat će o granicama i mogućnostima partnerstva s umjetnom inteligencijom, o njezinoj ulozi u svakodnevici, te o promjenama koje već danas oblikuju obrazovanje, tržište rada i naš svakodnevni život. Konferenciju organizira medijska kuća Motus Media, a na brojnim panelima sudionici će biti informirani o najnovijim uspjesima u svijetu umjetne inteligencije, ali i porazgovarati o posljedicama sve snažnije prisutnosti AI u našoj svakodnevici. 

Kako AI utječe na svakodnevicu? Odgovore od raznih stručnjaka dobit ćete na konferenciji

Na redu je druga panel rasprava Obrazovanje2.0. u doba AI-ja. U njoj sudjeluju izv. prof. dr. sc. Marko Horvat, Zavod za primijenjeno računarstvo, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Marija Roth Jelisavčić, psihologinja, X. Gimanzija Ivan Supek te Vanja Šebek, pročelnik Odjela za digitalni marketing, Sveučilište Algebra Bernays. Moderator je Maro Alavanja, suosnivač i direktor tvrtke Narativ komunikacije.

FOTO: Direktno