Velika konferencija o prometu: 'Treba nam veća razina edukacije, brži pristup novim tehnologijama'

Konferencija, koja se održava u trenutku sve izraženijih geopolitičkih i tržišnih poremećaja, stavlja naglasak na digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju kao ključne alate za jačanje otpornosti gospodarstva. Poseban fokus stavljen je na ulogu umjetne inteligencije u optimizaciji logističkih procesa, smanjenju troškova i poboljšanju učinkovitosti distribucijskih mreža. Kroz niz panel-rasprava, prezentacija i prilika za umrežavanje, sudionici će dobiti konkretan uvid u najnovije strategije i prakse koje već oblikuju globalno tržište. Stručnjaci će analizirati kako digitalne platforme i automatizacija mogu unaprijediti praćenje robe, smanjiti emisije CO₂ te povećati transparentnost u lancima opskrbe.

Cilj konferencije je otvoriti dijalog o ključnim izazovima i prilikama s kojima se sektor suočava – od sigurnosti dobavnih lanaca u doba geopolitičkih napetosti, preko ulaganja u infrastrukturu, do primjene novih tehnoloških rješenja koja podižu konkurentnost hrvatskog i regionalnog gospodarstva. Sudjeluju Marko Boban, voditelj službe, Uprava za EU fondove i strateško planiranje, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture; Ivan Kršić, predsjednik Uprave, HŽ Infrastruktura; Denis Vukorepa, ravnatelj, Lučka uprava Rijeka; Luka Čirko, član Uprave, Hrvatske autoceste te Denis Dvoržak, pomoćnik direktora, Ured za logistiku i regionalnu ekspanziju, Hrvatska pošta. 

AI i digitalizacija u transportu i logistici – ključ održive budućnosti, naslov je prvog panela, u kojem sudjeluju prof dr. sc. Kristijan Rogić, redoviti profesor, Prometni fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Anđelko Rukelj, poslovni savjetnik, direktor, Public procurement solutions; Marin Luketić, direktor, Orbico Supply za Hrvatsku i Sloveniju te Željko Ukić, predsjednik Uprave, HŽ Putnički prijevoz.

FOTO: Dnevno.hr

'Pitanje rasta je pitanje ravnoteže'

"Potpisivanje našeg ugovora s ITC-om s Filipina gledalo se s podcjenjivanjem, ali se ispostavilo odličnim potezom. Ušli smo u EU, a povijesni događaj bio je i gradnja najvećeg terminala, dolazak najvećeg brodara Air Shipping, sada smo mirni 50 godina. U Europi su dva terminala kao Rijeka, Rotterdam i Rijeka, toliko automatizirani. Jedino nije automatiziran interni transport, traileri na struju. Danas se iz jednog kontrolnog centra upravlja s četiri terminala. Imamo 350 radnih mjesta direktno i nekoliko tisuća indirektno, proveli smo zelenu tranziciju, zaista sam ponosan na te izazove koje smo imali pred nama. Ivan iz HŽ-a mora zapeti malo više, šalim se, naša je suradnja s HŽ Infrastrukturom jako dobra i nikad značajnija", kazao je Vukorepa. 

Požar gasimo kada nam se dogodi, kaže Rukelj. "AI nam može pomoći u analitičkim procesima i predviđanju rizika jer se u kratkom roku mogu dobiti kvalitetni podaci te bolje predvidjeti procese. Moramo puno brže razvijati i promišljati sustave planiranja, potrebna nam je jača digitalizacija i analitika, kao i planiranje trošenja novca. Javni novac se ne troši, pa i na razini svjetske nabave je paradigma 'najbolja vrijednost za zajednicu', a ne za novac. Moderni alati tu mogu pomoći ako se dobro koriste", ističe Rukelj. Luketić napominje kako se balans može postići pametnim ulaganjima. "Vatrogasne mjere su najskuplje, ako požar i možete uopće ugasiti kada nastane. Treba kvalitetno planirati, znati što imamo i gdje želimo stići. Vjerujem da je zelena tranzicija nešto što moramo, dužni smo ostaviti svijet u boljem stanju nego što smo ga našli, a ne ga samo eksploatirati. Ta ulaganja su način na koji treba raditi", kaže. Prof. Rogić koji podržava ideju zelene tranzicije, ali naglašava izazove.

Dan nas dijeli od konferencije 'Budućnost transporta i logistike': Dolazi i ministar Butković

"Što ćemo staviti u brodove umjesto mazuta? Tek prije četiri godine prestali su ići na dizel. Dakle, što staviti u brod? Baterije ne možemo, a pomorski promet robama je ključan. Previše je otvorenih pitanja, srećom da se tehnologija razvija. Pitanje rasta je pitanje ravnoteže. Zagovornik sam ekološke priče, ali potrebne su razvijenije tehnologije i veće investicije", kaže. Što savjetovati javnom i privatnom sektoru za budućnost? Panelisti zaključuju kako nam treba veća razina edukacije, brži pristup novim tehnologijama, odrediti smjer u kojem idemo te ne ovisiti samo o jednoj grani kao što je turizam. Vodu treba kvalitetnije koristiti, a zaboravljamo da jako dobro stojimo po pitanju CO otiska što moramo iskoristiti kao prednost.