GRAD BUDUĆNOSTI

Velika Gorica stavljena na svjetsku mapu uz Pariz, Šangaj i Peking: Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima u planu do 2030.

Autor

ts

Grad Velika Gorica teži biti zeleni grad te na najbolji mogući način iskoristiti sve zelene površine te urediti i dodati nove. 

30.11.2022. u 13:24
Ispiši članak

Još 2019. godine grad Velika Gorica pristupio je Regreen H2020 projektu u sklopu kojeg surađuje s 21 partnerom iz EU i Kine te sa Zelenom energetskom zadrugom. Putem tog projekta Gorica je stavljena na svjetsku mapu uz Pariz, Šangaj i Peking.

U sklopu REGREEN-a osmišljena su četiri idejna projekta permakulturnih vrtova za osnovne škole, koji su planirani u edukacijske svrhe, kako bi približili uzgoj biljaka i hrane osnovnoškolcima.

Uz to su kao dio zelenih ciljeva i projekta u Velikoj Gorici financirane razne aktivnosti udruga kao što su uređenje krajobraza Gradića, Kurilovečka šetnica, sadnja liporeda te razne edukacije i skupovi.

Cilj Reegreen projekta je uređenje parkova, dječjih igrališta, šetnica, vrtova, zelenih zidova, zelenih krovova, kišnih vrtova, propusnih površina, parkinga te živice, skupine prirodnih elemenata koji pripadaju rješenjima temeljenim na prirodi. Sve navedeno je sukladno Programu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Svi navedeni elementi prirode u gradu mogu biti vrlo koristi na ljude i okoliš, a odličan primjer je i izgradnja zelenih krovova. Jedan od prijedloga je i ovo: kada se na neiskorištenoj zelenoj površini napravi parking, zauzvrat za svaku oduzetu zelenu površinu izradi jedan zeleni krov.

Gorica bi tako mogla dobiti vizualni zaokret, a kako su se preobrazili gradovi sa sličnim idejama, pogledajte u nastavku:

Rotterdam

Novi krovni vrt proteže se na površini od čak 7.600 četvornih metara i predstavlja najnoviju od brojnih zelenih inicijativa zbog kojih se Rotterdam smatra jednim od najvećih predvodnika u inovativnom urbanom dizajnu. Ovaj zeleni krov dodatno će ozeleniti grad i učiniti ga otpornijim na poplave zadržavanjem vode tijekom razdoblja obilnih kiša. Osim toga, nove zelene površine vrlo su važne za upijanje CO2, ali i za urbanu bioraznolikost jer će ovaj zeleni krov postati pravi magnet za pčele, leptire i ptice.

 "Rotterdam se po prilagodbi klimatskim promjenama ubraja među vodeće gradove na svijetu", rekao je Khoo Teng Chye iz singapurskog ministarstva za nacionalni razvoj tijekom webinara održanog u organizaciji Instituta ULI u lipnju 2020. godine. "Velika količina vode u Rotterdamu predstavlja pravi izazov za budućnost grada, a od 2006. godine naglasak je stavljen na prilagodbu urbanog dizajna i suživot s vodom."

Stuttgart

Vlada je sponzorirala izgradnju jednog od krovova još 1969. i to krov čija je baza bila izrađena od stiropora. Ostao je funkcionalan sve do 1990. kada su ga ponovno obnovili. Njemačka je zeleni krov adaptirala već 1960 i svoj put i dalje vodi danas, s procijenjenih 10 posto svih krovova u Njemačkoj koji su "zeleni".

Pariz 

Grad Pariz je još u srpnju 2016. godine usvojio novi zakon koji potiče stanovnike da ozelenjavaju svoje terase, fasade i krovove te uređuju urbane vrtove. Inicijativa "Permis de végétaliser" ili "dozvola za ozelenjavanje" dio je cilja gradonačelnice Pariza, Anne Hidalgo, za uređenje dodatnih 100 hektara vegetacije na gradskim fasadama i krovovima, od čega će trećina biti posvećena urbanoj poljoprivredi.

 Kako bi potaknuli građane da postanu "vrtlari pariškog javnog prostora", svaki stanovnik Pariza može podnijeti zahtjev za obnovljivu trogodišnju dozvolu za pokretanje vlastitog urbanog vrtnog projekta. Sudionici programa mogu na svojim terasama i krovnim vrtovima zasaditi voćke i povrće ili urediti vertikalne vrtove. Grad Pariz također na zahtjev osigurava opremu za sadnju koja uključuje zemlju, sadnice i sjemenje.

Šangaj 

Do 2012. Šangaj je dobio 1,45 milijuna metara kvadratnih zelenih površina zahvaljujući gradskom sistemu finansijske podrške, dok su donacije i subvencije omogućile bujanje zelenih krovova u nemačkim gradovima Münchenu i Stuttgartu, austrijskim centrima poput Beča, kao i u mnogim danskim gradovima.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Velika Gorica za zelenu budućnost planeta Zemlje", kojeg financijski podupire Grad Velika Gorica.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.